Čovjek se udaljio od svrhe svoga postojanja a to je Ljubav prema bližnjemu, okolini i zamjenjuje ju propadljivom materijom. Današnji stupanj razvoja dugujemo samo nekim pojedincima koji su se obrazovanjem uzdigli iznad ostalih i omogućili razvoj cijelokupne vrste kroz znanost. Ljudi previše kompliciraju a znanje leži u jednostavnosti. Izgubili smo se u vremenu i prostoru, okruženi silnom tehnologijom, razvijamo mozak samo senzacionalizmom, izgubili smo korak sa prirodom, sa samim sobom.
Meksička slikarica Frida Kahlo (6. srpanj 1907. – 13. srpanj 1954.) bila je žena energičnog i jakog duha koja je nadjačala nepravednu količinu nedaća kako bi postala jedna od istaknutijih umjetnica, no ne samo to, Frida je bila i osoba punog srca iz kojeg su potekla neka od najstrastvenijih ljubavnih i osjećajnih prijateljskih pisama.
Već decenijama Kafkino delo fascinira i izaziva da mu se priđe iznova.Sigurno ne samo zato što je to moda. Reč je o piscu koji je doista na svoj način rekao nešto bitno o čoveku našeg vremena.
Može da se raspravlja kako treba prosuđivati o lepoti. U nekim prilikama lepim smatramo ono čemu bi u drugom slučaju nedostajalo lepote. “Dobro” i “bolje” na području lepote nije lako razlikovati, jer je sasvim moguće napraviti dva potpuno različita lika (jedan na primer, krupniji, a drugi vitkiji) a da pri tom ne budemo u stanju da prosudimo koji se odlikuje većom lepotom. Ne znam šta je lepota iako je nalazim u mnogo čemu.
Odrastao čovjek je dužan svima – partneru, djeci, roditeljima, prijateljima, firmi, državi..., ali isto tako smatra da su i drugi njemu dužni.
Dokazano je, govorio je Panglos, da ništa ne može biti drukčije nego što je. Jer, budući da je sve stvoreno sa izvesnom svrhom, sve mora neminovno imati najbolju svrhu. Imajte na umu da su nosevi stvoreni da nose naočare, i zato mi imamo naočare. Noge su nam očevidno date da nose čakšire, i mi imamo čakšire.
Kada su jednog čuvenog engleskog filozofa pitali da li postoji nešto što je sasvim američko, originalno, on je odgovorio kratko: ’’Vitman’’.
Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine slavi 55 godina rada u godini kada se obilježava i pedeset peta godišnjica dodjele Nobelove nagrade Ivi Andriću. Valja znati da se originalni rukopis romana Ive Andrića Na Drini ćuprija nalazi u vlasništvu Muzeja - i to, kako naš arhiv pokazuje, da je vlasništvo Muzeja postao zbog piščeve izričite želje da ga pokloni Muzeju u Sarajevu.
Samo čovek koji je gladovao može pravilno da oceni vrednost hrane. Jedino mornari i stanovnici pustinja znaju pravu vrednost sveže vode. A samo dete, sa detinjom maštom, može da shvati vrednost stvari koje su mu dugo bile uskraćivane.
Čovjek plaća po gvozdenoj skali - za svaku snagu istom takvom slabošću, za svaku visinu odgovarajućom nizinom, za svaki uobraženi božanski trenutak istim tolikim vremenom u sluzi gmizavca.
Foto: Google
Nikad se dovoljno nisam mogao nagledati te svetlosti, iako sam je sretao svuda.
Ilustracija Jelena Žilić
Kada se desila Černobilska katastrofa skoro cijela Evropa je trpila posljedice te havarije. Poplave donesu otpad i zagađenje s jednog mjesta na drugo. Požari u šumi onečiste vazduh kilometrima dalje. Ekološke katastrofe i zagađenje koje dolazi uporedo nikada ne ostanu u svojim granicama. Bosna i Hercegovina ima nekoliko takvih primjera, ali jedan se trenutno ističe jer se tiče ugrožavanja osnovnog ljudskog prava-pravo na sigurnu i čistu vodu.
Ilustracija Jelena Žilić, iz knjige „Žene BiH“
Sretna vam plata, od koje jedva možete da prehranite sebe i svoju djecu. A može i ovako: sretna vam plata od koje vam, dok platite račune, prevoz i ratu za kredit, za hranu ne ostane ništa.
Copyright © Impuls Portal 2015 - 2024
Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.
