Subota, 27 Decembra, 2025

Kategorija: Kultura

‘Ustav Republike Hrvatske’ najbolji na festivalu u Londonu

Na festivalu u Raindanceu, film Rajka Grlića osvojio je i nagrade za najbolji scenarij i najboljeg glumca.

O knjizi Brusa Springstina “Born To Run” – I mudonje plaču

Čak i mudonje, za koje smo ubeđeni da su snažne i nesalomive, ponekad moraju zaplakati. Uz krucijalnu napomenu - može se, i nakon tih suza, ostati mudonja. Ne verujete? Pročitajte “Born To Run”.

Rečnik simbola: Stopala

Čovekovo stopalo ostavlja otisak na stazama – dobrim ili lošim – koje on odabira po slobodnoj volji. I obrnuto, stopalo nosi znak obavljenog hoda – dobrog ili lošeg. To zapravo objašnjava obrede pranja nogu koji su zapravo obredi očišćenja.

GEORGE LUCAS Infantilni konzervativac koji je stvorio najjači moderni mit

Pobjednički autsajder – što briljantniji i manje cijenjen, to bolje – bio je to narativ koji je George Lucas oduvijek volio. Lucas je rado razmišljao kako se među njegove pretke negdje na njihovu putovanju umiješao neki trijumfalni crni konj, “neki kriminalac ili netko koga su protjerali iz Engleske ili Francuske”, ispričao je u jednom intervjuu. No, nije tajna da Lucas uživa biti zagonetan; to mu je praktički u krvi. “Moja obitelj dolazi niotkud”, jednom je objasnio. “Nitko ne zna odakle zapravo potječemo.”

Epitafi … Ono što smo mi, vi ćete biti

Govorio sam da se ne osećam dobro (pogrebni natpis, Bazzano (Bologna))

Filosofske ideje u ruskoj književnosti – Dostojevski i Tolstoj

U istoriji svetske  književnosti  uvek su postojale duboke veze između filosofske misli i umetničkog stvaralaštva. 

Miroslav Krleža – Amsterdamske varijacije

Objavljeno u časopisu ”Danas” 1. februara 1934.godine.

Tri Pikasove slike prvi put na istom mjestu od 1932. godine

Na izložbama u Parizu i Londonu biće okupljena tri akta Pabla Pikasa naslikana 1932. u razmaku od nekoliko dana ali koja nisu prikazana zajedno gotovo sto godina.

Uvod u “Pobunjenog čoveka”, Alber Kami

Pošto je ogledalo razbijeno, ne ostaje više ništa što bi nam moglo poslužiti da odgovorimo na pitanja veka. Apsurd je, kao i metodska sumnja, načinio tabula razu. Ostavlja nas bez izlaza. Ali, baš kao i sumnja, i apsurd može, promenivši stanovište, da odredi pravac jednom novom istraživanju. Razmišljanje se tada nastavlja na isti način. Zavapim da ne verujem ni u šta i da je sve apsurdno, ali ne mogu posumnjati u svoj vapaj i potrebno mi je da bar poverujem u svoju pobunu.

Ubijeni umjetnik

Najgore je kad u ratnom ludilu stradaju nedužni civili i umjetnici. Takva je sudbina zadesila slikara Savu Šumanovića. Iznenađujuće je, međutim, što se u Hrvatskoj malo govori i još manje zna o njemu. Informacija o umjetniku na hrvatskim stranicama u bespućima interneta gotovo da i nema. Hrvatska enciklopedija iznosi netočan podatak da je Sava Šumanović ‘djelovao pretežito u Hrvatskoj’. Stranica, iako donosi osnovne biografske podatke, ne navodi način na koji je umjetnik tragično završio svoj život – u enicklopedijskoj natuknici stoji tek datum: Srijemska Mitrovica, 30.VIII.1942. Međutim, njegov je život nasilno prekinut.