Foto: David Bowie FB
Kada je David Bowie umro 2016. godine, njegov oproštajni dar bio je posljednji album "Blackstar", oblikovan dijagnozom raka i prihvaćanjem smrtnosti. No, u posljednjim mjesecima započeo je i drugi projekt, koji je u svojim bilješkama opisao "mjuziklom 18. stoljeća", objavio je u petak BBC.
Postojanje mjuzikla "Spectator" nije bilo poznato čak ni njegovim najbližim saradnicima, sve dok bilješke nisu otkrivene u njegovoj radnoj sobi 2016. godine. Sada su donirane muzeju V&A, zajedno s ostatkom njegove arhive.
Podijeljen ekskluzivno s BBC-jem, mjuzikl pokazuje Bowiejevu fascinaciju razvojem umjetnosti i satire u Londonu 18. stoljeća, uz priče o kriminalnim bandama i zloglasnom lopovu...
Foto: Getty
Ova prodaja predstavlja više od poslovne transakcije – to je simboličan kraj ere. Čovjek koji je jednom pjevao “I would rather not be” sada doslovno želi biti odspojen od svoje najveće muzičke ostavštine.
Morrissey je u objavi naslovljenoj “Duša na prodaju” na svojoj službenoj web stranici najavio da stavlja na prodaju svoj 50-postotni udio u poslovnim interesima vezanim uz The Smiths, uključujući ime benda, vizualni identitet, prava na tekstove i muziku, sinhronizaciju, snimke te izdavačka prava, piše Muzika.hr.
“Izgoren sam od bilo kakvih veza s Marrom, Rourkeom i Joyceom”, napisao je Morrissey u izjavi koja više zvuči kao gorki završni...
Foto: IMDb
Nakon uspjeha filma Gladijator 2 (Gladiator II), reditelj Ridley Scott potvrdio je da je počeo da razvija scenarij za treći nastavak ovog epskog filmskog serijala.
U središtu radnje trebalo bi ponovo da se nađe Lucius, koga je u drugom dijelu tumačio Paul Mescal.
Scott je nagovijestio da će se radnja nadovezivati direktno na završnicu prethodnog filma i da ga posebno inspiriše struktura filma Kum 2 (The Godfather II), u kojem lik nerado preuzima vlast i nosi se s moralnim dilemama koje ta moć sa sobom nosi.
U tom duhu, novi Gladijator neće biti samo spektakl, već i drama o ličnom integritetu,...
Subverzija; Foto: Ustupljena fotografija
Kod nas je tolika hiperprodukcija gluposti da je nemoguće to sve pokriti tekstovima. Mislim kad bi čovjek svakodnevno opisivao našu realnost, nedostajale bi mu riječi da to sve opiše kroz pjesme, priče, anegdote. Ono što se nama dešava je u nekom serijalu nadrealizma.
S frontmenom i osnivačem SUBVERZIJE, Daliborom Mršom, napravili smo razgovor povodom izdavanja novog materijala, te dali osvrt na razne probleme sa kojima se bendovi susreću, banjolučkoj sceni i okruženju u kome živimo.
Razgovaro: Ratko Pilipović
IMPULS: Kada bi imali minut vremena da se predstavite nekom bogatom investitoru, šta biste mu rekli o bendu?
Dalibor Mrša: Možemo vam...
Dexter: Resurrection
Dexter: Resurrection, nova sezona kultne serije, nastavlja bajkoviti povratak u svijet najmračnijeg antihéroja televizije — i u petak donosi završnu epizodu sezone koja je ponovno osvojila publiku.
Fenomenalan povratak
Premijerom 11. jula 2025. na Paramount+ s Showtime pretplatom, Resurrection je odmah izazvao oduševljenje — serija je postigla 95% na Rotten Tomatoes i postala najgledanija premijera u Showtime istoriji s 3.1 milion globalnih korisnika u roku od tri dana. Kritičari hvale način na koji je uspjela da povuče staro uz novo i da rekreira poznati zlokobni ton originala.
Zvjezdana postava: Povratak starih i dolazak novih lica
Michael C. Hall ponovo tumači Dextera, dok...
Foto: Lava Lab
U savremenim narativima za djecu i mlade rijetko kad se pojavi djelo koje na tako nježan i suštinski način dotiče proces odrastanja kao što to čini italijanski strip „Pripovedač” („Il Contastorie“, tekst Tereza Radiče, crtež Stefano Turkoni, za srpski jezik u izdanju „Aleja izdavaštva“, prevod Tamara Andrić Atanacković) gdje knjige i čitanje zauzimaju središnje mjesto u tom važnom životnom trenutku.
Smješten u šezdesete godine prošlog vijeka, u srce brazilske Amazonije, ovaj strip prikazuje proces inicijacije kao složen, unutrašnji prelaz u kojem se prepliću pejzaži, riječi, putevi i tišine. U središtu priče su dva brata – jedanaestogodišnji Pedro, sanjar...
Foto: Profimedia
Darren Aronofsky, reditelj poznat po iscrpljujućim psihološkim dramama poput Hrvača i Crnog labuda, okreće se novom žanru. Njegov najnoviji film je komični krimić Uhvaćen (eng. Caught Stealing) koji je u domaća kina stigao 28. kolovoza, a u kojem Austin Butler glumi bivšeg igrača bejzbola upletenog u kriminalno podzemlje New Yorka devedesetih.
Iako bi se na prvu moglo pomisliti da Aronofsky inspiraciju crpi iz kultnih Scorseseovih krimi-drama kao što su Ulice zla (Mean Streets) ili Dobri momci (Goodfellas), redatelj otkriva da je stvarni uzor Scorseseova nezavisna crna komedija U sitne sate (After Hours) iz 1985. godine, piše Collider.
Neočekivani uzor i...
Miki Rurk u filmu Angel Heart
“Angel Heart” (1987) je hipnotišuće spuštanje u tamu — zagušljivi, natprirodni noar koji spaja psihološki horor sa sirovom detektivskom dramom.
Režirao ga je Alan Parker prema romanu Falling Angel Vilijama Hjortsberga, a prati privatnog istražitelja Harija Endžela (u jednoj od najuznemirujućih uloga Mikija Rurka), koji dobija zadatak od enigmatičnog Luisa Sajfra (jezivo suzdržani Robert De Niro) da pronađe nestalog pevača u Nju Orleansu pedesetih godina.
Ono što počinje kao klasičan slučaj nestale osobe ubrzo se pretvara u grozničavi san — ispunjen vudu ritualima, krvavim tajnama i rastućim osećajem užasa. Kako se Hari sve dublje spušta u...
Scena iz filma Persona
U jednom intervjuu iz 1966. godine, Ingmar Bergman u vezu sa filmom Pesona dovodi svoje iskustvo anestezije kao nepostojanja, bezvremenitosti. To je za njega poput ulaska u vakum koji funkcioniše kao balon u kojemu se čovjeku ništa ne može desiti, osim ako mu se ne približi neka vanjska prijetnja koja će ga automatski vratiti u stanje postojanja, svijet u kojem vlada načelo uzročno-posljedičnosti.
Spajanjem, na prvi pogled, nasumično odabranih kadrova koji su uokvireni i pokrenuti karakterističnim zvukom paljenja filmskog projektora, početak filma Persona nudi svojevrsnu poetsku refleksiju o prirodi filmske umjetnosti. Sama činjenica da na početku filma...
Foto: OKC Abrašević
Knjiga Programirani zaborav istoričara Dragana Markovine, u izdanju Biblioteke XX vek, donosi pronicljivu analizu savremenog odnosa prema prošlosti kroz prizmu istorijskih i kulturnih tokova Balkana.
Autor poznat po prethodnim radovima kao što su Između crvenog i crnog i Povijest poraženih, u knjizi Programirani zaborav detaljno istražuje mehanizme koji oblikuju kolektivno pamćenje i zaborav u postjugoslovenskom prostoru, s posebnim fokusom na podijeljene gradove. Markovinin akademski i publicistički pristup čini ovu knjigu obaveznim štivom za sve koji žele da dublje razumiju politiku sjećanja i njen kontinuiran uticaj na društvo.
Promocija je prilika za odgovore na pitanja šta je zajedničko vladajućim politikama...
