Srijeda, 25 Decembra, 2024

Vodič kroz sarajevske muzeje

U Sarajevu djeluje preko 20 muzeja čije postavke pričaju o zanimljivoj historiji Sarajeva i bogatoj kulturi naroda koji ovdje žive. O dugoj naseljenosti ovih prostora svjedoče ostaci neolitske butmirske civilizacije, tragovi Ilira, Romana, Slavena…

Najstarije tragove života na području BiH možete naći u Brusa Bezistanu, te Zemaljskom i Historijskom muzeju.

U prostoru Brusa bezistana – natkrivenog bazara iz 16. stoljeća – smješten je depadans Muzeja Sarajeva, gdje se nalazi stalna postavka “Od prahistorije do kraja Austorugarskog perioda“. Između ostalog, u ovom muzeju izloženi su nakit i ostaci grnčarije sa arheoloških neolitskih nalazišta Butmir i Debelo brdo, a dio eksponata sa ovih lokacija pohranjen je i u Zemaljskom muzeju.

Bosanski stećci krase prostor ispred ulaza u najznačajniju muzejsku instituciju u BiH, Zemaljski muzej, u kojem se nalaze i predmeti sa dvora kraljevske dinastije Kotromanić, čuvena Sarajevska Hagada, te oko 4 miliona drugih eksponata, koji svjedoče o bogatom kulturnom i prirodnom naslijeđu BiH.

Historijski muzej BiH kroz arhivsku građu, dokumente, fotografije i razne predmete, tretira kompletnu historiju Bosne i Hercegovine, od prvog spominjanja imena Bosna (949. godine), pa sve do savremenog doba.

Sarajevo pod osmanskom vlašću

Vladavinu bosanske kraljevske dinastije je 1463. godine zamijenila osmanska vlast, koja je tokom narednih 445 godina donijela brojne promjene u državnom uređenju, religiji, kulturi, običajima, arhitekturi…

Gazi Husrev-begov muzej, smješten u prostoru stare Kuršumli medrese, posvećen je liku i djelu osmanskog upravitelja Gazi Husrev-bega (1480 – 1541), najvećeg vakifa (dobročinitelja) Sarajeva.
U blizini se nalazi i Muzej Gazi Husrev-begove biblioteke, čija kolekcija posjeduje preko 1.200 eksponata, podijeljenih u šest tematskih cjelina – Islamska kaligrafija, Mjerenje vremena, Ulema, Džamija i tekija, Hadž i Svakodnevni život.

Ukoliko želite upoznati način života bogate muslimanske porodice u 18. i 19. stoljeću, kada su kuće bile podijeljene na selamluk – javne prostorije i haremluk – porodični dio, obavezno posjetite Svrzinu kuću.

A, u Despića kući izložena je stalna postavka o životu bogate sarajevske srpske porodice u periodu od 17. do 20. stoljeća. U toj kući, koju je porodica Despić kasnije poklonila Muzeju Sarajeva, odigrane su i prve pozorišne predstave u Sarajevu.

Despići su gradu poklonili još jednu građevinu koja se danas koristi u muzejske svrhe, zgradu Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, koji prikuplja, čuva i prezentira građu iz historije književnosti i pozorišne umjetnosti u BiH.

U Muzeju Jevreja čuvaju se eksponati koji svjedoče o višestoljetnom prisustvu Jevreja na prostoru BiH, te ogromnom doprinosu kojeg su pripadnici ovog naroda dali razvoju BiH.

Muzej Sarajevske pivare nalazi se u krugu prvog industrijskog postrojenja u BiH i prve tvornice piva u Osmanskom carstvu, a čine ga eksponati iz preko 150 godina duge tradicije ove pivare.

Austro-Ugarski period

Krajem 19. stoljeća Osmansko carstvo slabi, dok raste moć Habsburške monarhije, koja je nakon Berlinskog kongresa 1878. godine izvršila okupaciju Bosne i Hercegovine.

Period austrougarske vladavine donosi svoje specifičnosti, vidljive u postavkama nekoliko muzeja, a tokom tog perioda izgrađene su i mnoge znamenite sarajevske građevine.

U Muzeju Vijećnice postavljene su stalne izložbe „Sarajevo 1914 – 2014“ i “Vijećnica još jednom“, koje svjedoče o životu u Sarajevu u proteklih stotinu godina i gotovo dvadesetogodišnjoj obnovi Vijećnice, najraskošnije građevine podignute u Sarajevu tokom austrougarske vladavine, svjetskog simbola susreta civilizacija.

Muzej Stare pravoslavne crkve u Sarajevu je, po bogatstvu pohranjenih predmeta, jedan od pet najznačajnijih pravoslavnih muzeja u svijetu. Nastao je iz crkvene riznice 1889. godine, za što je posebno zaslužan crkveni tutor Jeftan Despić, pripadnik čuvene porodice Despić.

Postavka Muzeja Sarajevo 1878-1918 prikazuje Sarajevo i BiH tokom austrougarske vladavine. Sarajevski atentat, koji je bio povod za početak Prvog svjetskog rata, desio se upravo ispred zgrade u kojoj se danas nalazi ovaj Muzej. Rat je doveo do raspada Austro-Ugarske monarhije i kraja njene vladavine u BiH.

Na prelazu 20. i 21. stoljeća

Bosna i Hercegovina se od kraja Prvog do završetka Drugog svjetskog rata nalazila u sastavu Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine SHS, Kraljevine Jugoslavije, te fašističke tvorevine Nezavisne Države Hrvatske.

Nakon završetka Drugog svjetskog rata i sloma fašizma, BiH je postala dijelom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u sklopu koje se Sarajevo nalazilo i u trenutku kada je ugostilo najznačajniji događaj u svojoj povijesti – Olimpijadu.

Uspomene na organizaciju i realizaciju XIV Zimskih olimpijskih igara (ZOI), održanih u Sarajevu 1984. godine, čuvaju se u Olimpijskom muzeju BiH. Originalna zgrada Muzeja izgorjela je tokom posljednjeg rata, pa je Olimpijski muzej danas smješten u prostoru olimpijskog kompleksa Zetra.

Najznačajnija galerijska institucija u BiH, Umjetnička galerija BiH, osnovana je 1946. godine. Jezgro početne zbirke činila je kolekcija od 600 eksponata Galerije Zemaljskog muzeja BiH, dok danas kolekcija Umjetničke galerije broji više od 6000 eksponata, podijeljenih u nekoliko zbirki.

Period posljednjeg rata i opsade Sarajeva bio je razlogom uspostavljanja novih, tematskih muzeja.

Galerija 11/07/95 je memorijalna galerija, čiji je cilj sačuvati sjećanje na tragediju Srebrenice i 8372 osobe ubijene 11. jula 1995. godine. Posjetitelji tamo mogu pogledati dokumentarnu i umjetničku interpretaciju tih tragičnih događaja.

U muzeju Tunel spasa izloženi su predmeti korišteni prilikom izgradnje i tokom djelovanja tunela ispod aerodromske piste, koji je bio jedini izlaz iz opkoljenog Sarajeva od jula 1993. do februara 1996, a Muzej Alije Izetbegovića posvećen je liku i djelu prvog predsjednika nezavisne BiH. Smješten je u kulama Ploča i Širokac, ostacima utvrđenog Starog grada Vratnika iz 18. stoljeća.

Zbirku Muzeja ratnog djetinjstva čine eksponati koji pričaju zanimljive i potresne priče o tome kako je djeci bilo odrastati tokom rata koji je u BiH bjesnio od 1992. do 1995. godine.

I tradicionalna gradska lirska pjesma – sevdalinka je nakon posljednjeg rata dobila svoj Muzej Art kuća sevdaha, koji je smješten u prostoru trgovačkog skladišta iz osmanskog perioda, a posvećen je čuvenim izvođačima sevdaha.

Bošnjački institut posjeduje neprocjenjivu zbirku umjetničkih djela i bibliotečke i arhivske građe o BiH i susjednim zemljama, a smješten je u modernoj građevini uz Gazi Husrev-begov hamam, tradicionalno kupatilo iz 16. vijeka koje danas služi kao izložbeni prostor i mjesto u kojem se organizuju društvena događanja.

Kolekcija Muzeja Ars Aevi, koja uživa ugled jedne od najznačajnijih zbirki savremene umjetnosti u jugoistočnoj Evropi, trenutno je deponovana u Vijećnici, gdje će ostati do otvorenja zgrade Muzeja Ars Aevi.

Muzej Valter brani Sarajevo, posvećen je istoimenom filmu režisera Hajrudina Šibe Krvavca, svjedočanstvu o vođi pokreta otpora nacističkoj okupaciji Sarajeva u Drugom svjetskom ratu, Vladimiru Periću Valteru, koji je poginuo samo nekoliko sati prije konačnog oslobođenja grada, braneći tadašnju glavnu električnu centralu.

Muzej optičkih iluzija Sarajevo, najveći te vrste u ovoj regiji, nudi zabavan i edukativan izlet za sve generacije u fantastični svijet iluzija.

Izvor: Hoću.ba/sarajevo.travel

Povezane vijesti

„Pustinju koju su stvorili mi treba sada da premostimo“ – kako se odvija kulturni život van većih gradova u Bosni i Hercegovini

Foto: Impuls U manjim mjestima umjetnost i kultura postaju ključni faktori socijalne povezanosti, identiteta i prepoznavanja lokalnih vrijednosti. Daleko od velikih gradova, ako i jedan...

Nova studija: Odlazak na koncerte pozitivno utiče na zdravlje, produktivnost i kvalitet života

Foto: Nainoa Shizuru/Unsplash Novo istraživanje je potvrdilo kako je odlazak na koncerte ili učestvovanje u drugim kulturnim aktivnostima dobro za mentalno zdravlje. Osim toga, novim istraživanjem,...

Popular Articles