Postoje mnoge studije koje pokazuju kako bavljenje umjetnošću može dovesti do veće akademske uspješnosti. Ples, drama, glazba i likovna umjetnost u školskom kurikulumu omogućuju djeci razvoj samopouzdanja i samorazumijevanja, vještine rješavanja problema, ustrajnosti i discipline, fokusa i koncentracije, kreativnosti, samostalnosti u učenju i suradnje te mnogih drugih vještina – a ove su vještine sve važnije na radnom mjestu te ključ uspješne karijere. Još je jedan vrijedan aspekt umjetnosti u obrazovanju taj što mladi ljudi, prakticirajući je, otkrivaju snagu vlastitog potencijala za izražavanjem, koji je iznimno važan za dobrobit naše psihe i za sreću.
Krajolik iza Mona Lize Leonarda da Vinčija izazvao je beskrajne rasprave, pri čemu su neki istoričari umjetnosti sugerisali da je prizor bio izmišljen i idealizovan, dok su drugi uočavali razne veze sa određenim lokacijama u Italiji.
“Nismo navikli da gledamo tako jednostavne i direktne prevode stvarnosti”, pisao je Emil Zola, hvaleći veličanstveni likovni izraz Eduara Manea, slikara koji je doprineo pokretu moderne umetnosti više nego ijedan njegov prethodnik.
U poslijeratnim godinama u državi blagostanja bila je radikalna filozofkinja, razotkrila je patrijarhalnu osnovu teorija u biologiji, psihoanalizi, povijesnom materijalizmu; proučavala je rodne uloge i postavila slobodu, pravo na samoodređenje i jednakost kao osnove svih vrijednosti.
Ovog mjeseca obilježava se stota godišnjica od rođenja jedne od najslavnijih muzičkih umjetnica: grčko-američke operne sopranistice Marije Callas, rođene kao Maria Kalogeropoulos na Manhattanu, u decembru 1923. Kako je uopće postala personifikacija dive – i šta je to značilo za njezin privatni život? Za BBC analizira Arwa Haider.
Muzičari već neko vreme sviraju kako svemir diriguje. Naučnici ne samo da posmatraju svemir, već ga i osluškuju, a zvuke koji stižu iz kosmičkih dubina daju zainteresovanim muzičarima koji potom ili sviraju uz to što im je svemir poručio ili zapisuju zvuke koji su stigli iz davne prošlosti i potom ih daju muzičarima da po tim notama sviraju. Ovo je taj slučaj.
Godine 1969. godine njujorški magazin Maecenas Press-Random House objavio je dvanaest fotogravura koje je, nadahnut knjigom Alisa u zemlji čudesa, izradio najpoznatiji svjetski nadrealist Salvador Dali.
