Petak, 5 Decembra, 2025

Kiparstvo: Skopas

Skopas je bio kipar i arhitekt iz kasnijeg klasičnog perioda Grčke (IV. st. pr.Kr.), porijeklom s otoka Parosa. Ubraja se među šest najpoznatijih kipara stare Grčke, uz Mirona, Fidiju, Poliklita, Praksitela i Lizipa.

 Autor: Dunja Rosić

Pripadao je atičkoj kiparskoj školi, koju je neko vrijeme i vodio zajedno s Praksitelom.

Njegove radove odlikuju brzina pokreta, domišljatost kompozicije, te snažna emotivnost. Zato ga se smatralo najosjećajnijim od svih kipara. Obilježje njegovih kipova su glave poluotvorenih usta i duboko utonulih očiju.

Bio je jednako dobar arhitekt kao i kipar. Projektirao je i vodio izgradnju poznatog Ateninog hrama u Tegeji. Izradio je neke od kipova za obnovljeni Artemidin hram u Efezu i neke od reljefa za Mauzolej u Halikarnasu, koji se ubraja u sedam čuda antičkog svijeta.

Isklesao je i znatan broj samostalnih skulptura u mramoru, od kojih su nam neke danas poznate zahvaljujući rimskim kopijama. Najpoznatije su statua Meleagra (Vatikanski muzeji, Rim), Menada (Državna zbirka umjetnina, Dresden), Pothos obnovljen kao Apolon (Kapitolski muzeji, Rim) i Ares (Nacionalni muzej u Rimu).

Neki od njegovih radova mogu se pogledati na web stranici:

http://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Scopas
Skopasovi radovi:

Bitka između Grka i Amazonki, dio friza iz Mauzoleja u Halikarnasu, sredina IV. st. pr.Kr.; Britanski muzej, London.
Meleagar (rimska kopija), mramor; Vatikanski muzeji, Rim.
Ares (rimska kopija), mramor, visina 1,6 m; Nacionalni muzej u Rimu.
Pothos, obnovljen kao Apolon Kitharoidos (rimska kopija), mramor, visina 1,8 m; Kapitolski muzeji, Rim.
Mramorna glava žene, vjerojatno Higije, iz Ateninog hrama u Tegeji; Nacionalni arheološki muzej, Atena.

320px Pothos Louvre Ma541

skopas

 

Izvor: Nova Akropola

 

Povezane vijesti

Decembar u Banskom dvoru

Banski dvor Decembar u Banskom dvoru donosi bogat i raznovrstan kulturni program za sve generacije. U Velikom, Malom izložbenom salonu, Crvenom salonu i Koncertnoj dvorani očekuju...

TO JE UMETNOST ? (Konstantin Brankuši vs Sjedinjene Države)

Jeste li ikada bili zbunjeni umetničkim delom koje nosi malo ili nimalo sličnosti sa svojim nazivom? Godine 1926. sasvim različit odnos između umetničkog dela i imenovanja njegove strukture doveo je do jednog od najznamenitijih sukoba između umetnosti i prava u istoriji. Bio je to slučaj Brankuši protiv SAD-a.

Popular Articles