Subota, 21 Decembra, 2024

“Mir sa ženskim licem” – Milena Karapetrović

 Foto: Sanja Vrzić

Rođena u opštini Gradiška. Radi na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci kao vanredna profesorica na studijskom programu Filozofija. Filozofkinja i feministkinja.

Djetinjstvo i odrastanje Milena pamti po izgradnji porodične kuće, učenju i igri u novoizgrađenim kućama. Studije ekonomije prekida kada je počeo rat jer je prisiljena da radi i osigura sredstva za život. U početku ne bira poslove, a kasnije ulazi u svijet novinarstva. Kao novinarka pratila je otvaranje Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci i tada je odlučila da upiše sociologiju i filozofiju na tom fakultetu, smatrajući kako će joj studij pomoći da bolje radi i napreduje u novinarstvu. Ubrzo filozofija postaje oblast u kojoj se pronalazi. Godine 1998. dobija angažman u redakciji izrazito opozicionog magazina „Novi prelom“ u kojem ubrzo postaje glavna i odgovorna urednica. „Novi prelom“ bio je prostor radikalnog otpora nacionalizmu i svim političkim kompromisima i kao takav održao se do 2000. godine. Milena u to vrijeme završava studije filozofije i prihvata mjesto asistentkinje na fakultetu, čime započinje njena univerzitetska karijera. Magistrira i doktorira uz rad i u roku, paralelno sa stručnim usavršavanjima u inostranstvu. Specijalizirala je feminističku filozofiju u SAD-u i aktivnije se uključuje u ženski pokret, prvo tekstovima o (zaboravljenim) ženama koje su kroz historiju kreirale žensku političku misao, kasnije i kao trenerica za osnaživanje žena radom na terenu. U grupi je univerzitetskih profesora/ica koje u Banjoj Luci pokreću istraživanje o znamenitim ženama u historiji ovoga grada. Uključena je u aktivnosti Fondacije „Lara“ i učesnica je brojnih tribina i radionica, seminara i edukacija na teritoriju čitave Bosne i Hercegovine. Javno i bez kompromisa zastupa feminističke i građanske vrijednosti.

Osim naučnih i stručnih radova, objavila je knjige: Ona ima ime: o filozofiji i feminizmu (2007), Čežnja za Evropom: Filozofske osnove ideje Evrope i evropskog identiteta (2010) i U lavirintima bića. Ontološka rasprava (2014). Glavne oblasti kojima se bavi su ontologija, pragmatistička filozofija, feministička i rodna teorija. Učestvovala je u organizaciji i predavanjima na Školama rodne ravnopravnosti na univerzitetima u Banjoj Luci i Istočnom Sarajevu.

„Svaka generacija žena mora uvijek iznova da preispita šta je to feminizam, kako se odnosi prema njemu i šta feminizam znači na individualnom nivou. Feminizam se tiče njenog tijela, njenog uma, njene duše, ženske… Šta god da je dostignuto, ne da treba čuvati, nego se i dalje treba boriti za to individualnoili u okviru neke grupe… Nekome se čini da je prethodna generacija malo ostavila, ali je ostavila zapravo jako, jako puno, i bilo bi šteta ako to nova generacija ne iskoristi.“

FRAGMENT PROŠLOSTI
„Knjige su nešto što mene određuje u životu. Ja sam jednostavno spadala u onu grupu djece koja su prije nego što su pošla u osnovnu školu znala da čitaju i pišu. Uvijek sam razmišljala kako ću objaviti knjigu. Ja sam bila ona od kojih su se lektire prepisivale – jednostavno zato što sam uvijek voljela knjige… Poslije dobijanja stipendije počnem pisati feljton za Fondaciju „Lara“ na njihovom tadašnjem portalu. To je bio feljton o historiji, o ženama u filozofiji. Ja sjedam, počinjem pisati knjigu i vrlo brzo je završim… Ono što mi je lično bitno u toj knjizi, to je posveta – posveta Branki, to je ime moje mame. Knjiga je posvećena majci, odnosno svim majkama!“

MK

Cijelu izložbu „Mir sa ženskim licem“ možete pogledati na ovom linku.

dwp-balkan.org

Povezane vijesti

Prošlost kao alat za političko produbljivanje podjela

Svjedoci smo da vodeće političke strukture u Bosni i Hercegovini koriste (zloupotrebljavaju) teme iz prošlosti, uključujući i ratne zločine i genocid za međusobno optuživanje i podizanje tenzija u javnosti, koja se nije dovoljno suočila s prošlosti. Ciljeve takvog ponašanja lako je naslutiti – skretanje fokusa s nekih drugih tema i zbijanje etničkih redova u glasačkoj mašineriji oko samoproglašenih nacionalnih vođa.

Dragan Markovina – 30 potrošenih godina

Foto: Tačno.net

Trideseta je godišnjica zatvaranja logora na mostarskom Heliodromu, a ja kao rijetko kada jednostavno ne znam što bi suvislo, a posebno optimistično napisao povodom te godišnjice koja bi u nekom ljepšem svijetu predstavljala inicijalnu točku novog života i prevazilaženja trauma.

Popular Articles