Volim da kažem da poezija štiti pojedinca od generalizacija koje obično ukalupljuju stvarnost u jedan jedini pojmovni okvir. U tom smislu ona je antiutopijska. Njeno glavno ubeđenje je da do istine možemo doći uz pomoć imaginacije. Poezija ne veruje u apstrakcije već postupa empirijski, vođena konkretnim detaljima. U nama oživi neka druga svest kada se u lirskoj pesmi prepoznamo u rečima nekog neznanca.
Agatha Christie rođena je 15. rujna 1890. godine, a najpoznatija je kao autorica kriminalističkih romana. Njezina djela među najprodavanijima su na svijetu te su prevedena na čak 103 svjetska jezika. Iz njena pera izišli su popularni likovi poput Herculea Poirota i gospođice Marple čije smo slučajeve imali priliku pratiti i na našim malim ekranima.
Ne kažem da je intelektualna funkcija razdvojena od moralne. Odluka da se ona upražnjava predstavlja moralni izbor, kao što je moralni izbor hirurgova odluka da zaseče živo meso da bi spasio život. Ali u trenutku kada pravi rez, hirurg ne sme da se potrese, kao što to ne sme da učini ni kada odluči da zašije ranu jer nema svrhe da nastavi sa operacijom. Intelektualna funkcija može dovesti i do emotivno nepodnošljivih rezultata, jer ponekad moramo rešavati neke probleme pokazujući da za njih nema rešenja. Moralni je izbor izreći vlastiti zaključak - ili ga prećutati (nadajući se da je možda pogrešan). Takvu dramu preživljava onaj ko makar i na tren prihvati na sebe zadatak "funkcionera u službi čovečanstva".
Godine 1957, Alber Kami (1913 – 1960) postao je drugi najmlađi laureat Nobelove nagrade za književnost, koja mu je dodeljena za delo koje “sa pronicljivom iskrenošću osvetljava probleme ljudske savesti u našem vremenu”.
“Pobjednik je sam” (u originalu “The Winner Stands Alone) je napet roman jednog od najpopularnijih pisaca u svijetu, Brazilca Paula Koelja, čija se radnja odvija u glamuroznom svijetu mode i filma, sa kriminalistickim zapletom i temom opsjednutosti slavom.
