Srijeda, 25 Decembra, 2024

Mark Tven: O bogatstvu i siromaštvu (Otrovne misli)

Foto: Google

Bankar je osoba koja će vam posuditi kišobran za sunčana vremena i zahtijevati da ga vratite čim počne kiša.

Koji je čovjekov životni cilj? Obogatiti se. A kako? Nepošteno – ako može. Pošteno – ako mora.

Bogat čovjek je onaj koji je zadovoljan onim što ima. Čovjek kojemu nikad nije dovoljno, nije bogat.

Da su svi ljudi bogati, svi bi bili – siromašni.

Malo tko od nas može podnijeti blagostanje. Tuđe, naravno.

Manjak novca korijen je svega zla.

Ne budimo pretjerano izbirljivi: bolje je imati stare, polovne dijamante nego nikakve.

Poštenje je najbolji način – u slučaju da se njime može zaraditi.

Dva su trenutka u životu kad čovjek ne bi smio špekulirati na burzi: kad si to ne može priuštiti i kad može.

Ni Noa nije dobivao plaću prvih šest mjeseci – djelomično zbog lošeg vremena, a djelomično jer je tek učio navigaciju.

Providnost uvijek pozorno istražuje čemu težiš kako bi se pobrinula da to ne dobiješ.

Ljudi od znanosti znaju biti vrlo neugodni u društvu, osim ako im hvalite njihove teorije. Tada od njih možete i posuditi novac.

U novinama je nedavno pisalo o nekom mešetaru koji se pohvalio kako prije dvije godine nije vrijedio ni centa, a danas je dužan dva milijuna dolara!

Sjajan kredit! Temelj modernog društva…

Ništa ne potiče krađu kao veliko siromaštvo i veliko bogatstvo.

Lutrija je državna institucija, a siromašni ljudi su njezini najbolji sponzori.

Cijelog sam života bio pošten – relativno pošten. Nikad nisam mogao trošiti novac koji ne bih stekao na pošten način – mogao sam ga samo posuditi drugima.

Mislite i na siromašne – to ne košta ništa.

Pitam se koliko bi koštao mjehurić od sapunice da je samo jedan na svijetu.

Neki se ljudi klanjaju položajima, neki herojima, neki pak Bogu, i oko toga se spore – ali svi se oni složno klanjaju novcu.

Kad bi se ravnali po geološkom vremenu i poslovici “vrijeme je novac”, više ne bi bilo siromašnih.

Namlatiš li novaca, cijeli će se svijet urotiti da te naziva gospodinom.

Ja sam protiv milijunaša, ali ne znam kako bih se ponašao da sam na njihovu mjestu.

Krepost nikad nije na cijeni kao novac.

Vidio sam kako se cijele obitelji podižu iz siromaštva u obilje na odšteti za slomljene noge. Dolazili su mi ljudi na štakama suznih očiju puni hvalospjeva zbog te blagodati. Od svega što sam u životu vidio najblaženiji je izraz na licu novopečenog invalida kad preostalom rukom u džepu napipa neoštećenu policu osiguranja.

Prema mome iskustvu, pilići koje se unaprijed broji nikad se ne izlegu. Slično je i s novcem: neočekivani novac je divna stvar, ali ista ta svota izaziva gorčinu ako smo očekivali više.

Čovjek ima prirodnu potrebu da posjeduje više nego mu je potrebno.

Kad netko stekne veliko bogatstvo – učinio mu je to Bog; kad propadne – učinio si je to sam.

Bogatstvo je najizdašnije vrelo bahatosti za koje znam.

Ljudi obožavaju novac i dive se bogatunima.

Novine to jako dobro znaju i čine sve da što izdašnije zadovolje te apetite.

Bogatstvo je najbolji zaštitnik principa.

Prevod Krsto A. Mažuranić

Povezane vijesti

Marko Raguž: U ogledalima Mediterana

O ZBIRCI POEZIJE „OTAC TVOJ, MEDITERAN“ BORISA KASTELA San o Mediteranu je rođen u kapljici vode, u kristalnom zrnu morske soli. Ponikao je u rosi...

Antoine de Saint-Exupery: Umijeće malih koraka

Podsjeti me da srce često zamućuje razum. U pravom mi trenutku pošalji prijatelja koji će mi strpljivo reći istinu.

Popular Articles