Foto: Goodreads
Uputstvo za čitanje Murakamija: sve što treba da znate o najpoznatijem japanskom piscu
Piše: Nina Vujačić
Postoje pisci koje čitamo, i oni koji nas čitaju dok ih listamo. Haruki Murakami pripada ovoj drugoj, rjeđoj vrsti – onoj koja ne piše knjige koliko otključava unutrašnje sobe koje nismo ni znali da imamo. Njegova proza ne traži razumijevanje, već prepuštanje: poput snova koji ne moraju imati smisla da bi nas promijenili, Murakamijeve rečenice oblikuju tanane pejzaže čežnje, tišine i melanholije, obavijene džezom i opsesivnom samoćom.
U svijetu u kojem svakodnevica podsjeća na pokvareni gramofon, njegovi likovi hodaju ivicom realnog, izmičući logici ali ne i istini. Ne drže se narativa koliko atmosfere; ono što im se događa često je manje važno od toga kako se osjećaju dok se događa. Možda je zato Murakamijevo djelo istovremeno zagonetno i utješno, ono nas ne spašava od stvarnosti, već nas pomiruje s njenom nelagodnošću.
Murakami, jedan od najčitanijih i najprevođenijih japanskih autora današnjice, piše knjige prožete snovima, usamljenošću i muzičkim metaforama. Svake godine njegovo djelo ga dovodi u najuži izbor za Nobelovu nagradu za književnost. Ali više od statistika, ono što stvara traje jer govori onima koji su makar jednom poželjeli da nestanu u pukotini između dana i noći, stvarnog i mogućeg, između tuge i tišine.
Rođen 1949. godine, Murakami je napisao više od 25 djela: romana, eseja i zbirki priča. Među njegovim najpoznatijim naslovima su “Norveška šuma”, “Kafka na obali mora”, trilogija 1Q84, kao i inspirativni esej “O čemu govorim kada govorim o trčanju”. Njegovo stvaralaštvo karakteriše tzv. japanski “magijski realizam” – preplitanje sna i stvarnosti, svakodnevice i metafizike, sa likovima koji često tumaraju svijetom tražeći sopstveni identitet.
Murakamijev stil kombinuje elemente zapadne književnosti, džeza i japanske tradicije. Njegove teme: samoća, prolaznost, duhovna potraga, obrađene su kroz hipnotišuću, atmosferičnu prozu koja čitaoca uvlači u paralelne svjetove.
Život između nota i stranica
Njegova životna priča ne odudara mnogo od svijeta njegovih knjiga. Sa suprugom Joko sedamdesetih je vodio džez bar, iskustvo za koje kaže da je bilo ključno za njegov književni početak. Prvi roman “Slušaj pjesmu vjetra” donosi mu nagradu za najbolji debitantski roman, a globalnu slavu stiče romanom “Norveška šuma”, introspektivnom pričom o odrastanju, gubitku i smrti, koja je do danas prodata u milionima primjeraka.
Murakami je i strastveni trkač – svakodnevno trenira i piše o trčanju kao obliku duhovnog puta. Njegov esej o trčanju čitan je i kao motivaciona knjiga, i kao intimna ispovijest.
Ništa manje nije uspješan u pisanju priča: svaka Murakamijeva priča u zbirci “Muškarci bez žene” je kao mali roman – sve najzavodljivije odlike njegovog pripovijedanja imaju još snažniji efekat u ovom obliku. A sama forma dozvoljava mu da u okviru istih korica isprobava različite tehnike, stilove i kompozicije. Za ovu zbirku priča, objavljenu devet godina nakon prethodne, sam autor je rekao da bi odgovarala nečemu što se u muzici označava kao “konceptualni album”. A kad smo kod muzike, svi ljubitelji Murakamija čuće iz njegovih riječi i u ovoj knjizi Bitlse, Bič Bojse, Kolmana Hokinsa, Bili Holidej…
Zbirka priča Ernesta Hemingveja “Muškarci bez žena” svakako je bila inspiracija Murakamiju da na potpuno osoben način obradi likove i osjećanja muškaraca od kojih su žene pod različitim okolnostima otišle. Junaci njegovih priča postaju najbolji prijatelji s ljubavnicima svojih bivših žena, prepuštaju svoju tinejdžersku ljubav najboljem drugu, putuju usamljeni, jer ih je žena ostavila, dok ih na tom putu, kao u drevnim mitovima, vode zmije, umiru zbog neuzvraćene ljubavi…
Ako Murakami nikako ne dospijeva da dopre do Nobelove nagrade, film “Drive my Car”, kod nas preveden kao “Vozi me”, nastao prema jednoj od priča iz ove knjige, osvojio je Oskara.
Koju knjigu čitati prvu?
Za one koji tek otkrivaju njegov svijet, preporuka je da krenu od “Norveške šume”. Ovaj roman, smješten u Japanu šezdesetih, introspektivna je priča o prvoj ljubavi, depresiji i smislu smrti – tematizovana ne kao izuzetak, već kao sastavni dio života.
Među najvoljenijim Murakamijevim romanima je i “Kafka na obali mora”, djelo koje povezuje mladog dječaka u potrazi za sobom i starca sa sposobnošću da razgovara sa mačkama. Njihove paralelne priče ukrštaju se u svijetu punom misterija, mitova i unutrašnjih demona.
1Q84 i novi svijet pod dvije lune
1Q84 je Murakamijeva najambicioznija trilogija – futuristička vizija svijeta u kojem se stvarnost iz 1984. transformiše u paralelni univerzum sa dva mjeseca. U japanskom jeziku slovo Q i broj 9 isto se izgovaraju. Kada se 1Q84 izgovori na japanskom, dobije se 1984, što je direktna aluzija na poznati roman Džordža Orvela koji se više puta i pominje i citira na ovim stranicama. Čitalac zajedno sa glavnim likovima lebdi između 1984. godine i paralelnog vremena u godini 1Q84. Prvi tom ovog kapitalnog romana pokriva period od aprila do juna i kroz poglavlja koja se naizmjenično smjenjuju pratimo priče dvoje glavnih junaka – Aomame i Tenga. Ona je instruktorka borilačkih vještina, član misteriozne organizacije koja sprovodi pravdu ubijajući nasilnike. Tengo je profesor matematike u pripremnoj školi, tipičan murakamijevski muški lik – pasivan, bez inicijative, talentovan bez ostvarenja, jednostavno on je “dio slagalice koji se nigdje ne uklapa”. Nerealni elementi, tako prepoznatljivi za Murakamija, ipak ne vode ovaj roman u žanr SF-a. Autor je ovdje angažovaniji nego ikad, s namjerom da mnoge važne teme modernog svijeta dovede u fokus – političke zločine, tumačenje istorije, nasilje, religiozni fanatizam, slobodu, ali i nastanak književnog djela, granicu između laži i istine, realnosti i fikcije.
Najnoviji roman: “Grad i njegove nestalne zidine”
Njegovo najnovije djelo, “Grad i njegove nestalne zidine”, roman je o prvom ljubavnom susretu, sjećanju i gradu koji postoji na granici stvarnog i zamišljenog. Junakinja otkriva “da je njeno pravo da živi u tom gradu”, a junak kreće da je pronađe – ako uspije da pređe njegove neprobojne zidine.
Top pet Murakamijevih knjiga – preporuka za čitanje
1. “Kafka na obali mora”
2. “Norveška šuma”
3. “O čemu govorim kada govorim o trčanju”
4. “Muškarci bez žene”
5. 1Q84 – knjige 1 i 2