Wednesday, November 20, 2024

Henrik Ibsen: Nemojte koristiti tu stranu riječ – ideali. Mi imamo savršenu riječ za to – laži.

Henrik Johan Ibsen bio je jedan od najvažnijih dramatičara druge polovine 19. vijeka

Autor: Impuls

U svojim dramama je analizirao moralne nedostatke modernog društva. Henrik Ibsen rodio se 20. marta 1828. godine u malom mjestu Skien u južnom dijelu Norveške. Nakon odlaska oca, Henrik se sa majkom, i braćama i sestrama seli u manju kuću u naselju Venstrop, gdje se danas nalazi Memorijalni muzej.

Nije imao više od devet godina kada je krenuo s pisanjem drama, a već sa četrnaest godina počinje da radi da bi pomogao majci u prehranjivanju porodice.

Nakon prvog zaposlenja, Henrik se sve više osamostaljivao da bi ubrzo preselio u mjesto Grimstad gdje je radio kao pomoćnik u apoteci i tako se pripremao za studiranje medicine.

Snove o tome da jedan dan postane doktor ubrzo je zamijenila nova želja. Sve je više vremena posvećivao književnosti, pisao, a prvo djelo Katilina prodao je svega u nekoliko primjeraka knjige. Godine 1851. počeo je raditi kao dramaturg u Bergenu u pozorištu, a 1863. godine dobio je stipendiju i priliku da otputuje van granica Norveške. Putovao je po inostranstvu i nešto duže se zadržao u Italiji i Njemačkoj. U Norvešku se vraća nakon 27 godina kao proslavljeni pisac.

Njegov dramski opus značio je izuzetno mnogo za razvoj evropske i svjetske realističke drame sa temama iz građanskog života. O popularnosti i značaju Ibsenovog djela govori podatak da su se njegove drame 1877. godine igrale u pet pozorišta u Berlinu u jednoj jedinoj nedjelji.

On je u svojim djelima stavljao lik potlačene žene u društvu koje im ne daje nikakva prava. Samim tim, Ibzen brani žene i žestoko se bori za njih. Optuživao je moderno društvo koje je lažno i koje je zaronilo u tradicionalne norme. „Supruga u komadu završava tako što nema pojma šta je ispravno, a šta pogrešno… Žena ne može da bude ono što jeste u modernom društvu, uz zakone koji su donijeli muškarci i uz tužioce i sudije koji procjenjuju žensko ponašanje sa muškog stanovišta“.wiki

Njegova najpoznatija djela su “Lutkina kuća”, poznata kao “Nora”, “Sablasti”, “Neprijatelj naroda”, “Divlja patka” i “Žena s mora”. Osim drama, pisao je i pjesme.

Henrik Ibsen umro je 23. maja 1906. godine u Oslu u dobi od 78 godina. Nekoliko nagrada nosi njegovo ime, za života i posmrtno primio je nekoliko počasti, a zanimljivo je i da jedan asteroid nosi njegovo prezime.

Izreke

– Duh istine i duh slobode – to su stupovi društva.

– Oni koji se ne brinu o vlastitu zdravlju mogli bi bar imati toliko dostojanstva i odmah leći u grob.

– Najveći neprijatelj istine i slobode u našem društvu je kompaktna većina

– Kompromis je vrag!

– Ne može se govoriti o ljubavi prema svima, dok se nije bar jedno biće ljubilo.

– Jauk se čuje bez obzira tučeš li ili tebe tuku.

– Koliko je čudno i koliko je ugodno – mrziti.

– Spektakli iskustva; kroz njih možete jasno vidjeti drugo vrijeme.

– Ovi junaci naših financija su kao perle na ogrlici jer kad jedna sklizne za njom idu sve ostale.

– Većina je uglavnom u krivu, a manjina rijetko u pravu.

– Zagledaj se u srce bilo kojeg čovjeka, i uvijek ćete pronaći, u baš svakom, najmanje jednu crnu mrlju koju krije!

– Zajednica je kao brod, svi trebaju biti u pripravnosti preuzeti kormilo!

– Ukoliko se odlučite s namjerom biti grešnik tada morate biti ozbiljni.

– Ljubav je najslađa greška ljudske taštine.

Priredila: Jelena Jevđenić

Povezane vijesti

Dubravka Ugrešić: Prvi okus ljepote

Foto: Getty Imagees Kako djeca doživljavaju ljepotu? Iz vlastita djetinjstva pamtim malo, ali se precizno sjećam stvari koje su izazvale moje divljenje. Kartonska sličica veličine dječjeg...

‘Čudne stvari se mogu dogoditi na selu’: Nove britanske horor priče

BBC

Počevši od svog hvaljenog debitantskog romana „The Loney“ (Usamljeni) iz 2018., engleski pisac Andrew Michael Hurley uplašio je čitatelje svojim pričama o čudnim ruralnim zajednicama – a sada se one sele na film i TV.

Popular Articles