Dario Džamonja
Jutros sam sjedio na ivici kreveta obučen u gorčinu i brojao si godine. Premalo ih je da se mogu s nečim podijeliti, a previše ih da bi se podijelile s nekim.
“Cijela kuća mi miriše na losion poslije brijanja. Jutros sam bio na buvljoj pijaci i… Ne prekidaj me kad ti pričam”, kažem Goranu Cindriću preko telefona. “Ma, nisam, kretenu, kupio gajbu losiona, nego sam naletio na neke stare gramofonske ploče: Dylan, Joe Cocker, Neil Young, Jose Feliciano… Šta radim? Evo, čistim ih. Bile su masne kao da je neko ručao na njima, pa sam ih prvo oprao deterdžentom,...
Naslovnica knjige
Iza tendencioznog i samouvjerenog naslova – Historija kvir života u Bosni i Hercegovini, zapravo se nazire i pobraja ono što je u knjizi ključno: detaljan, autentičan prikaz kvir diskursa i naslijeđa kroz historijski pregled.
Piše: Nikolina Todorović
(Historija kvir života u Bosni i Hercegovini, Sarajevski otvoreni centar, 2025.)
Ono što je autentično, kako u naslovu tako i u knjizi, jeste upravo pojam života. Ova knjiga, premda je relevantan primjer ozbiljne studije i istraživačkog procesa, u svojoj zaokruženosti prodire do čitatelja/ice ostavljajući intenzivan dojam – dirnutosti, ponosa, nadahnutosti, originalnosti i svega onoga što je simptomatično za knjige koje su rezultat marljivog rada...
Foto: Wikipedia
Nobelovac Tomas Man spada među najveće njemačke i svjetske pisce. Živio je u vremenu velikih previranja, koje su obilježila dva svjetska rata. Ovog 6. juna 2025. navršava se 150 godina od njegovog rođenja.
Piše: Stefan Dege
Kod njemačkog pisca Tomasa Mana (1875–1955) život i pisanje bili su neraskidivo povezani. Iako njegova slava prije svega počiva na književnom djelu – napisao je velika djela poput romana „Budenbrokovi", za koji je 1929. dobio Nobelovu nagradu za književnost, zatim „Čarobni brijeg" i „Doktor Faust" – veliki značaj imalo je i njegovo političko angažovanje.
Školski dani: njemački mu nije bio jača strana
Ništa od svega toga...
Foto: Impuls
Dok mi pričamo, na drugoj strani svijeta vodi se rat i neko razmišlja hoće li ove sekunde preživjeti. Imamo tu privilegiju da sjedimo ovdje, malo razgovaramo o poeziji, dok ljudi vode bitke koje nisu njihove.
Piše: Jelena Jevđenić
Drugog dana književnog festivala „Imperativ“, koji se održava od 30. maja do 3. juna, u Banskom dvoru, predstavljena je zbirka poezije „Bitke koje nisu naše“, banjalučkog književnika Fedora Marjanovića.
Crveni salon ovog kulturnog centra bio je prepun, što pokazuje da su Banjalučani i Banjalučanke željni dobre pisane riječi i da poezija nije mrtva.
Zbirka „Bitke koje nisu naše“ je podijeljena u tri tematski različita...
