Wednesday, November 20, 2024

Slovenski bunker iz Hladnog rata postao muzej

“Bunker K-35” čini pola kilometra hodnika i šest soba, smještenih 80 metara ispod zemlje.

Slovenska općina Kočevje otvorila je u četvrtak za javnost nekadašnju najstrožu vojnu tajnu iz vremena komunizma, pretvorenu u muzej u kojem će se turisti moći upoznati s prošlošću iz vremena bivše Jugoslavije.

Za turiste koji će ga moći razgledati tokom grupnih posjeta otvoren je podzemni vojni objekt “bunker K-35”, građen u vrijeme Hladnog rata od 1953. do 1957. godine, u koji se je u slučaju napada SSSR-a na Jugoslaviju trebalo iz Ljubljane izmjestiti slovensko političko i vojno rukovodstvo, te voditi operacije protiv okupatora.

“Bunker K-35” čini pola kilometra hodnika i šest soba, smještenih 80 metara ispod zemlje, sa kuhinjama, sobama, sistemom grijanja i zračenja, neprobojnim vratima, električnom mrežom koja se napajala iz generatora dobivenog iz zarobljene njemačke podmornice, te svim što bi bilo potrebno većem broju ljudi za život tokom dužeg perioda dok traju borbe.

Podzemni objekti

Bez pomoći izvana u “bunkeru” se moglo preživjeti 100 dana, čak i u slučaju nuklearnog napada, a sve što je u bunkeru očuvano je u izvornom obliku.

Infrastruktura i sistemi, uključujući i “komandno mjesto”, još bi mogli funkcionirati, iako su zastarjeli.

Općina Kočevje obnovila je i prilagodila prostor za turističke namjene, kao svojevrstan historijski muzej, nakon što je nedavno objekt preuzela od slovenskog Ministarstva odbrane.

“Bunker” se nalazi na lokaciji Škrilje, 12 kilometara od Kočevske reke, na grebenu iznad doline rijeke Kupe, a slovenska vojska nakon osamostaljenja države preuzela ga je od nekadašnje JNA.

Prije toga, to je bilo strogo zabranjeno područje, gdje pristup civilima nije bio moguć.

Neki slovenski istraživači tvrde kako je u Sloveniji još pet sličnih podzemnih objekata za sklanjanje rukovodstva u slučaju napada, iz vremena Hladnog rata, između ostalog i dva u okolini Ljubljane, koja nisu nikad završena.

Objekti su navodno bili obnovljeni nakon okupacije Čehoslovačke od SSSR-a i drugih članica Varšavskog pakta 1968. godine.

Muzej u općini Kočevje moći će razgledati grupe od najmanje 12 posjetitelja odjednom, najavila je lokalna turistička zajednica.

Izvor: Agencije

Povezane vijesti

Kako i da li objaviti knjigu?

Foto: Debby Hudson/ Unsplash

Ursula Le Gvin je smatrala da pisanje podrazumijeva trostruki čin povjerenja: u sebe, u tekst i u čitaoca. Mnogi će se iznenaditi kad im se kaže da je to i mukotrpan rad. Da, dobro ste čuli, nije samo kopanje kanala posao, i olovka može da bude teška. Ko je ušao u proces stvaranja knjige, znaće da je objavljivanje nekad mnogo mukotrpnije. Pod tim teretom mnogi mladi pisci će izgubiti svaku vrstu povjerenja, u sebe i svoju vještinu pisanja, u tekst i njegovu vrijednost i konačno u čitaoca i njegovu sposobnost da razumije napisano. Eri de Luka je napisao pokušaj obeshrabrivanja pisaca, ali izgleda da je zaboravio da su u tome mnogo uspješniji izdavači.

Beograd ju je odbacivao, a Njujork obožavao: Slikarka i pjesnikinja Milena Pavlović Barili vječito između dva suprotna svijeta

Foto: Google

Tridesetih godina 20.vijeka Kraljevina Jugoslavija nije vidjela ni zadržala veliki talenat kome se Njujork klanjao. Za najtalentovaniju i najobrazovaniju slikarku nije bilo mjesta u rodnoj zemlji. Milena Pavlović Barili našoj sredini bila je nepoznata do sredine 20. vijeka iako je uvijek voljela svoju rodnu zemlju i u njoj pokušavala da pronađe svoje mjesto pod suncem.

Popular Articles