Wednesday, November 20, 2024

Šetalište iznad krošnji drveća

Arhitekta Mark Thomas i inženjer Henry Fagan iz Kejptauna (Južnoafrička Republika) konstruisali su drveni most koji se proteže iznad krošnji drveća u botaničkoj bašti na istočnim obroncima Stone planine (Table Mountain).

Projekat je pokrenut 2013. godine za stogodišnjicu postojanja Nacionalne botaničke bašte Kirstenbosch (Kirstenbosch National Botanical Garden). Od samog početka ovo šetalište je postalo atrakcija koja pruža potpuno novi način razgledanja arboretuma botaničke bašte.

boomslang

Ime Boomslang, šetalište je dobilo po subsaharskoj vrsti zmije. „Ideja je potekla od samog terena“ izjavio je Thomas. „Teren gotovo da nema ravnih površina, tako da zmija svoj put kreće između drveća polako se uzdižući, sve dok ne počne da plovi iznad krošnji.“

Šetalište se lagano uzdiže duž svojih 130 metara i na najvišoj tački dostiže 12 metara iznad šumskog tla. Deset čeličnih stubova je učvršćeno dubokim temeljima i oni daju potporu za pocinkovanu konstrukciju. Prilikom izrade moralo se voditi računa o trasi staze da se ne bi narušio delikatni šumski ekosistem. „Ovo je više skulptura nego struktura“, rekao je Fagan. „Počeli smo sa onim što je strukturalno neophodno i trudili se da na tome i ostanemo. To je jedan okvir sa rebrima koja formiraju ogradu.“

tree canopy walkway path kirstenbosch national botanical garden 6

Okrugle cevi koje su pričvršćene na vrhovima stubova formiraju kičmu iz koje se izdižu rebra koja podržavaju stazu. Rebra takođe stvaraju i potporu za rukohvate i mrežastu bočnu ogradu.

Brodski pod je izrađen od borovih letvica, dok je za rukohvate korišćeno drvo padauk iz zapadne Afrike. Na određenim mestima su isečene rupe da bi se omogućio nesmetan rast drveća.

Na dva mesta staza se širi i formira platforme na kojima se nalaze klupe koje predstavljaju mesto za odmor sa kog se pruža pogled na botaničku baštu.

Struktura je prefarbana specijalnim bojama koje omogućavaju algama da rastu na pocinkovanim delovima, dok su stubovi okruženi rešetkama koje će omogućiti biljkama da se penju oko njih i tako pomognu u asimilaciji šetališta i botaničke bašte.

Boomslang 1

Pripremio: Milan Blagojević

dezeen

Povezane vijesti

Kako i da li objaviti knjigu?

Foto: Debby Hudson/ Unsplash

Ursula Le Gvin je smatrala da pisanje podrazumijeva trostruki čin povjerenja: u sebe, u tekst i u čitaoca. Mnogi će se iznenaditi kad im se kaže da je to i mukotrpan rad. Da, dobro ste čuli, nije samo kopanje kanala posao, i olovka može da bude teška. Ko je ušao u proces stvaranja knjige, znaće da je objavljivanje nekad mnogo mukotrpnije. Pod tim teretom mnogi mladi pisci će izgubiti svaku vrstu povjerenja, u sebe i svoju vještinu pisanja, u tekst i njegovu vrijednost i konačno u čitaoca i njegovu sposobnost da razumije napisano. Eri de Luka je napisao pokušaj obeshrabrivanja pisaca, ali izgleda da je zaboravio da su u tome mnogo uspješniji izdavači.

Beograd ju je odbacivao, a Njujork obožavao: Slikarka i pjesnikinja Milena Pavlović Barili vječito između dva suprotna svijeta

Foto: Google

Tridesetih godina 20.vijeka Kraljevina Jugoslavija nije vidjela ni zadržala veliki talenat kome se Njujork klanjao. Za najtalentovaniju i najobrazovaniju slikarku nije bilo mjesta u rodnoj zemlji. Milena Pavlović Barili našoj sredini bila je nepoznata do sredine 20. vijeka iako je uvijek voljela svoju rodnu zemlju i u njoj pokušavala da pronađe svoje mjesto pod suncem.

Popular Articles