Nedjelja, 14 Decembra, 2025

Samoodrživost u američkom getu – gradske bašte za sve (Galerija)

Ron Finli se 2014. izborio za pravo da posadi povrće na travnjaku između puta i trotoara u Los Anđelesu, u Kaliforniji. Ova praksa je bila ilegalna sve dok Finli nije pokrenuo peticiju za izmenu zakona, nakon što mu grad dostavio nalog da mora da ukloni baštu.

Poznat kao gangster-baštovan, Finli podstiče ljude da uzgajaju svoje bašte. Ovo se pokazalo posebno korisnim u vreme krize, jer oni koji imaju svoje bašte ne moraju da čekaju u redovima za hranu.

“Baštovanstvo je terapeutski čin i čin pobune… Toliko je metafora u bašti – kultivišemo sebe, učimo da se staramo za stvari, učimo da je za sve potrebno vreme”, rekao je Finli. “Mi smo robovi prehrambenih kompanija, i one nas polako ubijaju. Postoje drugi načini da se dođe do hrane.”

Finli uzgaja isključivo organsku hranu. Baštovanstvo je njegov način da se bori protiv “pustinja hrane” (food desert) – termin koji se odnosi na delove grada u kojima je pristup hrani ograničen, a to su u SAD najčešće latinoameričke i crnačke četvrti. Prema definiciji Kancelarije za poljoprivredu SAD, “pustinja hrane” je naselje u kome najmanje 500 ljudi, ili 33% stanovništva, mora da putuje barem 16 kilometara (10 milja) do najbliže prodavnice sa prehrambenim proizvodima. Finli je ove gradske bašte prozvao “šume hrane” (food forest), i smatra ih javnim dobro, tako da bilo ko može da se posluži plodovima iz njegove bašte.

full better one

ron finley garden

full Finley 1

full garden 2

full garden 3

ron finley garden main

princip.info

Povezane vijesti

NA RUBU IGLE – Prva gramofonska ploča banjalučkih bendova

Foto: Ratko Pilipović U Banjaluci je u okviru Međunarodnog salona stripa, koji se održao u Domu omladine od 06. do 7.12., predstavljena gramofonska ploča “Na...

TO JE UMETNOST ? (Konstantin Brankuši vs Sjedinjene Države)

Jeste li ikada bili zbunjeni umetničkim delom koje nosi malo ili nimalo sličnosti sa svojim nazivom? Godine 1926. sasvim različit odnos između umetničkog dela i imenovanja njegove strukture doveo je do jednog od najznamenitijih sukoba između umetnosti i prava u istoriji. Bio je to slučaj Brankuši protiv SAD-a.

Popular Articles