Wednesday, November 20, 2024

Samoodrživost u američkom getu – gradske bašte za sve (Galerija)

Ron Finli se 2014. izborio za pravo da posadi povrće na travnjaku između puta i trotoara u Los Anđelesu, u Kaliforniji. Ova praksa je bila ilegalna sve dok Finli nije pokrenuo peticiju za izmenu zakona, nakon što mu grad dostavio nalog da mora da ukloni baštu.

Poznat kao gangster-baštovan, Finli podstiče ljude da uzgajaju svoje bašte. Ovo se pokazalo posebno korisnim u vreme krize, jer oni koji imaju svoje bašte ne moraju da čekaju u redovima za hranu.

“Baštovanstvo je terapeutski čin i čin pobune… Toliko je metafora u bašti – kultivišemo sebe, učimo da se staramo za stvari, učimo da je za sve potrebno vreme”, rekao je Finli. “Mi smo robovi prehrambenih kompanija, i one nas polako ubijaju. Postoje drugi načini da se dođe do hrane.”

Finli uzgaja isključivo organsku hranu. Baštovanstvo je njegov način da se bori protiv “pustinja hrane” (food desert) – termin koji se odnosi na delove grada u kojima je pristup hrani ograničen, a to su u SAD najčešće latinoameričke i crnačke četvrti. Prema definiciji Kancelarije za poljoprivredu SAD, “pustinja hrane” je naselje u kome najmanje 500 ljudi, ili 33% stanovništva, mora da putuje barem 16 kilometara (10 milja) do najbliže prodavnice sa prehrambenim proizvodima. Finli je ove gradske bašte prozvao “šume hrane” (food forest), i smatra ih javnim dobro, tako da bilo ko može da se posluži plodovima iz njegove bašte.

full better one

ron finley garden

full Finley 1

full garden 2

full garden 3

ron finley garden main

princip.info

Povezane vijesti

Kako i da li objaviti knjigu?

Foto: Debby Hudson/ Unsplash

Ursula Le Gvin je smatrala da pisanje podrazumijeva trostruki čin povjerenja: u sebe, u tekst i u čitaoca. Mnogi će se iznenaditi kad im se kaže da je to i mukotrpan rad. Da, dobro ste čuli, nije samo kopanje kanala posao, i olovka može da bude teška. Ko je ušao u proces stvaranja knjige, znaće da je objavljivanje nekad mnogo mukotrpnije. Pod tim teretom mnogi mladi pisci će izgubiti svaku vrstu povjerenja, u sebe i svoju vještinu pisanja, u tekst i njegovu vrijednost i konačno u čitaoca i njegovu sposobnost da razumije napisano. Eri de Luka je napisao pokušaj obeshrabrivanja pisaca, ali izgleda da je zaboravio da su u tome mnogo uspješniji izdavači.

Beograd ju je odbacivao, a Njujork obožavao: Slikarka i pjesnikinja Milena Pavlović Barili vječito između dva suprotna svijeta

Foto: Google

Tridesetih godina 20.vijeka Kraljevina Jugoslavija nije vidjela ni zadržala veliki talenat kome se Njujork klanjao. Za najtalentovaniju i najobrazovaniju slikarku nije bilo mjesta u rodnoj zemlji. Milena Pavlović Barili našoj sredini bila je nepoznata do sredine 20. vijeka iako je uvijek voljela svoju rodnu zemlju i u njoj pokušavala da pronađe svoje mjesto pod suncem.

Popular Articles