Monday, November 25, 2024

Pobuna u Hrvatskoj zbog lektire, ministrica ‘shvatila poruku’

Sa popisa obavezne literature uklonjena djela poput ‘Dnevnika Anne Frank’ i ‘Malog princa’, ministrica kaže da će učitelji kreirati popis.

Nakon što su hrvatski mediji u srijedu izvijestili o uklanjanju pojedinih suvremenih djela iz obvezne školske lektire, među kojima je najjače odjeknuo Dnevnik Anne Frank, zbog čega je na internetu pokrenuta i peticija za revidiranje te odluke, hrvatska ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u četvrtak je izjavila kako će uvažiti primjedbe upućene na nedavno doneseni kurikulum hrvatskog jezika te je najavila da će učiteljima biti upućen anketni listić, a iz njihovih će odgovora biti kreiran popis suvremenih lektirnih djela, čime se, ističe, promovira autonomija i stručnost učitelja.

“Nakon jučerašnjeg dana, jasno je da postoje snažni dugogodišnji prijepori u struci, ali i javnosti po pitanju lektire. I ja sam, kao ministrica, shvatila jasnu poruku i uvažit ću kritike”, objavila je ministrica Divjak na svojem Facebook profilu, kako prenosi Hina.

Kurikulum hrvatskog jezika izazvao je burnu javnu raspravu, a otkako je donesen, stručnjaci i javnost najviše kritika upućuju na popis lektirnih naslova, posebno na izostavljanje suvremenih pisaca iz lektire.

Anketni upitnik za učitelje

“Zamolila sam kolege da hitno sastave anketni upitnik za sve učitelje hrvatskog jezika u osnovnim i srednjim školama i upravo će oni svojim odgovorima kreirati preporučeni popis suvremenih lektirnih djela”, najavljuje Divjak.

To možda i nije uobičajena metoda, dodaje, ali misli da ovako snažne prijepore, oko kojih očito nema suglasja unutar struke, mogu riješiti samo ljudi iz učionica.

“Oni svaki dan provode s učenicima i najbolje mogu autonomno procijeniti kojim lektirnim djelima će najbolje ostvariti ishode učenja koji su predviđeni kurikulumom Hrvatskog jezika. Zaključno, najvažnije je da ovim pristupom promoviramo i podržavamo autonomiju i stručnost učitelja”, poručila je ministrica Divjak.

Posljednjih dana prijepore su izazvale i izmijene u popisu lektire u odnosu na onaj koji je predložila Ekspertna radna skupina.

S obzirom na to da je predmetni kurikulum Ministarstvu znanosti i obrazovanja dostavljen s izdvojenim mišljenjima, zatražene su konzultacije s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti – HAZU i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu te je, na temelju njih, izrađen popis lektire.

Vijest kako je Dnevnik Anne Frank nestao s popisa školske lektire bez objašnjenja digao je buru u javnosti, no Ministarstvo znanosti i obrazovanja je objasnilo da knjiga Dnevnik Anne Frank nije bila na popisu obaveznih djela ni u jednoj verziji, prenijeli su mediji.

“Kako je i navedeno u kurikulumu, nastavnik samostalno bira suvremena djela za cjelovito čitanje”, piše u odgovoru, kako su prenijela 24 sata.

U tekstu peticije na internetu je, pak, navedeno kako “smatramo da holokaust nije tema koja se smije preskočiti u nastavi hrvatskog jezika i tražimo da se ova knjiga vrati na popis školske lektire”.

Večernji list je ranije objavio da je Ekspertna radna skupina Ministarstvu znanosti i obrazovanja dostavila dovršeni popis lektire za osnovnu i srednju školu, no umjesto da ga prihvati, kako je navedeno, ministrica Divjak ga je promijenila.

Nema ni ‘Ježeve kućice’, ‘Smogovaca’…

Zatražila je, kako se navodi, i stručno mišljenje HAZU-a, odakle su potvrdili da je HAZU recenzirao predloženi kurikulum.

“Nismo sugerirali micanje bilo kojeg djela s popisa lektire, nego predložili da se na drugi popis uvrste neka djela koja nisu bila predviđena. Zlonamjerna je insinuacija da je HAZU iz obavezne lektire izbacio Dnevnik Anne Frank“, odgovorili su iz HAZU-a, kako prenose 24 sata.

Književnica Silvija Šesto je na svom Facebook profilu podijelila dio izbačenih naslova, kako su prenijeli mediji.

Među naslovima izbačenima s popisa obvezne literature, prema objavi Silvije Šesto, nalaze se uz, Dnevnik Anne Frank, i Mali princ, Ježeva kućica, Smogovci, Grga Čvarak, Alisa u Zemlji čudesa, Petar Pan, Pinokio, Pipi Duga Čarapa i brojni drugi.

Izvor: Agencije

Povezane vijesti

Kako i da li objaviti knjigu?

Foto: Debby Hudson/ Unsplash

Ursula Le Gvin je smatrala da pisanje podrazumijeva trostruki čin povjerenja: u sebe, u tekst i u čitaoca. Mnogi će se iznenaditi kad im se kaže da je to i mukotrpan rad. Da, dobro ste čuli, nije samo kopanje kanala posao, i olovka može da bude teška. Ko je ušao u proces stvaranja knjige, znaće da je objavljivanje nekad mnogo mukotrpnije. Pod tim teretom mnogi mladi pisci će izgubiti svaku vrstu povjerenja, u sebe i svoju vještinu pisanja, u tekst i njegovu vrijednost i konačno u čitaoca i njegovu sposobnost da razumije napisano. Eri de Luka je napisao pokušaj obeshrabrivanja pisaca, ali izgleda da je zaboravio da su u tome mnogo uspješniji izdavači.

Beograd ju je odbacivao, a Njujork obožavao: Slikarka i pjesnikinja Milena Pavlović Barili vječito između dva suprotna svijeta

Foto: Google

Tridesetih godina 20.vijeka Kraljevina Jugoslavija nije vidjela ni zadržala veliki talenat kome se Njujork klanjao. Za najtalentovaniju i najobrazovaniju slikarku nije bilo mjesta u rodnoj zemlji. Milena Pavlović Barili našoj sredini bila je nepoznata do sredine 20. vijeka iako je uvijek voljela svoju rodnu zemlju i u njoj pokušavala da pronađe svoje mjesto pod suncem.

Popular Articles