UrbanObserver

Subota, 28 Juna, 2025

Kategorija: Alter

Žil Vern: pisac koji je inspirisao istraživanje svemira

Žil Vern Kada je francuski pisac Žil Vern umro 24. marta 1905. godine, let sa motorom, koji je stavio u središte svoje knjige Robur Osvajač iz 1886. godine, prešao je iz fikcije u stvarnost. Samo dve godine ranije, braća Rajt su ostvarila prvi let s ljudskom posadom u istoriji čovečanstva. Ipak, tada je više Vernovih predviđanja o tehnologijama koje menjaju svet još uvek bilo daleko od ostvarenja. Kruženje oko Meseca u svemirskom brodu, kako je to opisao u svom romanu iz 1865. Od Zemlje do Meseca, izgledalo je kao daleka fantazija. Ali, to se ostvarilo 1968, samo 63 godine posle smrti...

Promovisanje nacionalističkih narativa putem kulture – drama „Boj na Kosovu“ kao primjer književnog doprinosa konstrukciji nacionalnog mita

Iz filma "Boj na Kosovu", foto: Printscreen YouTube Dovoljno je pročitati neke od dijelova drame, pa bez ikakve sumnje zaključiti da književnost i te kako utiče na konstrukciju nacionalnog mita, pogotovo toliko velikog da je poslužio kao platforma oko koje će se okupiti jedan narod, a jedan čovjek iskoristiti snagu tog okupljanja i zloupotrijebiti je. Piše: Kristina Ljevak Bajramović Te 1989. godine premijerno je prikazan Oscarom nagrađeni film „Vozeći gospođicu Dejzi“ (Driving Miss Daisy) u režiji Bruca Beresforda. Camilo José Cela Conde dobio je Nobelovu nagradu za književnost, a Bookerovom nagradom za roman „Ostaci dana“ ovjenčan je Kazuo Ishiguro. Bob Dylan objavio...

Andrej Tarkovski – O našem konformizmu

Mi ne znamo šta je to ljubav, mi se sa užasnim omalovažavanjem odnosimo prema sebi samima. Mi nepravilno shvatamo šta znači voleti samoga sebe, čak se i ustručavamo od ovog pojma.

Život je otok u moru samoće i izdvojenosti

Život je otok čije su litice želje, drveće snovi, cvijeće samotinja, vrela žeđ, a ono je usred mora samoće i izdvojenosti.

Prikaz opere „Karmen – jedna tragedija“

Foto: Narodno pozorište RS Karmen će u kartama vidjeti „sudbinu“. Pokazat će zaprepaštenost, nevjericu, grč. Ipak, Karmen kreće na put suočavanja s neminovnošću. Iz proročanstva o budućnosti zakoračit će na put u svoj život odvažnim, hrabrim korakom. Njeni će izbori voditi susretu sa sudbinom s kojom se po svemu sudeći nije unaprijed pomirila i na koju želi da utiče... Piše: Ljupko Mišeljić Prethodno objašnjenje moglo bi funkcionisati kao simulacija prepuštanja bezbjednoj udaljenosti od dramske priče, izolaciji od konteksta stvarnog svijeta koji opisuje opera. Na tu poziciju računa rediteljsko, dirigentsko, scenografsko i kostimografsko rješenje opere „Karmen“ u produkciji Narodnog pozorišta Republike Srpske. „Sudbina“...

Maus – priča o Holokaustu

Maus Strip vrlo nepravedno „bije glas“ da služi uglavnom za razonodu i da je prvenstveno za decu. Međutim, kao i crtani filmovi (a možda čak i više), stripovi često i nisu baš namenjeni deci, a marta 1964. godine strip je i zvanično proglašen devetom umetnošću. Godine 1992. autor Artur Art Špigelman (Spiegelman) je dobio Pulicerovu nagradu za strip Maus. Maus je prva grafička novela koja je dobila ovu prestižnu nagradu za novinarstvo i dokumentarnu prozu. Iako su mišljenja o samoj priči bila vrlo podeljena kada se strip pojavio, i dalje je vrlo aktuelan i ima kritičara koji ga smatraju najboljom grafičkom...

„Pustinju koju su stvorili mi treba sada da premostimo“ – kako se odvija kulturni život van većih gradova u Bosni i Hercegovini

Foto: Impuls U manjim mjestima umjetnost i kultura postaju ključni faktori socijalne povezanosti, identiteta i prepoznavanja lokalnih vrijednosti. Daleko od velikih gradova, ako i jedan u Bosni i Hercegovini zaslužuje klasifikaciju velikog, umjetnici, organizatori i publika uspijevaju stvoriti događaje koji nadmašuju lokalne okvire. Piše: Piše: Kristina Ljevak Bajramović Iako se na prvi pogled čini da manja mjesta nemaju potrebne resurse za održavanje velikih kulturnih događaja, upravo se tu često rađaju najautentičniji i najvažniji kulturni pokreti. Svi ovi festivali i inicijative, poput „Mediteran film festivala“ u Širokom Brijegu, „Slova Gorčina“ u Stocu ili „Vareš Classic Festivala“, dokaz su da kultura može uspjeti u...

Impresivna izložba vajarskih dijela Edgara Dege u Banjaluci

Foto: Jelena Blesić Povodom 190 godina od rođenja slavnog francuskog umjetnika Edgara Dege u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske u Banjaluci 5. decembra otvorena je izložba skulptura ovog umjetnika “Figure u pokretu”. Edgar Dega (1834-1917) je bio francuski slikar, grafičar  i vajar. Takođe se bavio u fotografijom. Spada u najznačajnije predstavnike impresionizma. Njegova najpoznatija djela su crteži i figure plesačica (slaveći njihovu gracioznost naslikao ih je oko 600) a Banja Luka je, pored Mostara i Zagreba, počastvovana da uživa u ljepoti ove zaista posebne, putujuće izložbe. Posebnu čar izložbi daje njegovo najpozatije djelo “Mala plesačica” koju je izložio na šestoj impresionističkoj  izložbi...