Wednesday, November 20, 2024

Otkrijte biblioteku u kojoj se mogu naći sve knjige koje su nacisti javno spaljivali

Nakon što su nacisti spalili knjige, za koje su ocijenili da ‘nisu njemačke’, Nijemac Georg P. Salzmann odlučio ih je sve skupiti i sačuvati za buduće naraštaje

Od 1976. pa sve do svoje smrti 2013. Nijemac Georg P. Salzmann skupljao je knjige koje su bile zabranjene u nacističkoj Njemačkoj i zbog toga javno spaljivane. I sam Salzmannov otac bio je nacist koji se ubio 1945., kad je on bio tinejdžer.

https://www.youtube.com/watch?v=yHzM1gXaiVo

Prva knjiga koju je kupio za svoju privatnu biblioteku bila je ‘Der Kampf’ Ernsta Weissa iz 1916. Weiss je bio židovski doktor koji je emigrirao u Pariz i ondje se ubio 14. lipnja 1940., kad su njemačke trupe ušle u grad. Njegovo prvo djelo, ‘Die Galeere’ iz 1913., odbila su dvadeset i tri izdavača, a Franz Kafka pomogao mu je urediti ga.

915419

Georg P. Salzmann, Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Fred Schöllhorn

I Kafkina djela postala su dijelom Salzmannove biblioteke zabranjenih knjiga koja danas broji više od 12 tisuća naslova, uglavnom židovskih autora, no i socijalističkih, komunističkih ili pacifističkih. Neka od imena su Thomas Mann, Emil Erich Kästner, Erich Maria Remarque, Lion Feuchtwanger, Stefan Zweig, Heinrich Heine, Georg Hermann, Vicki Baum, Hans Sahl i Franz Werfel.

Njegovu biblioteku 2009. otkupilo je Sveučilište u Augsburgu i otvorena je za javnost, prema želji pokojnog Salzmanna.

Tina Barbarić – www.tportal.hr

Povezane vijesti

Kako i da li objaviti knjigu?

Foto: Debby Hudson/ Unsplash

Ursula Le Gvin je smatrala da pisanje podrazumijeva trostruki čin povjerenja: u sebe, u tekst i u čitaoca. Mnogi će se iznenaditi kad im se kaže da je to i mukotrpan rad. Da, dobro ste čuli, nije samo kopanje kanala posao, i olovka može da bude teška. Ko je ušao u proces stvaranja knjige, znaće da je objavljivanje nekad mnogo mukotrpnije. Pod tim teretom mnogi mladi pisci će izgubiti svaku vrstu povjerenja, u sebe i svoju vještinu pisanja, u tekst i njegovu vrijednost i konačno u čitaoca i njegovu sposobnost da razumije napisano. Eri de Luka je napisao pokušaj obeshrabrivanja pisaca, ali izgleda da je zaboravio da su u tome mnogo uspješniji izdavači.

Beograd ju je odbacivao, a Njujork obožavao: Slikarka i pjesnikinja Milena Pavlović Barili vječito između dva suprotna svijeta

Foto: Google

Tridesetih godina 20.vijeka Kraljevina Jugoslavija nije vidjela ni zadržala veliki talenat kome se Njujork klanjao. Za najtalentovaniju i najobrazovaniju slikarku nije bilo mjesta u rodnoj zemlji. Milena Pavlović Barili našoj sredini bila je nepoznata do sredine 20. vijeka iako je uvijek voljela svoju rodnu zemlju i u njoj pokušavala da pronađe svoje mjesto pod suncem.

Popular Articles