Subota, 6 Decembra, 2025

Omiljene knjige Dejvida Bouvija

Bio je svestrana ličnost i imao je puno hobija, od kojih je jedan bio i čitanje. Po rečima ljudi koji su ga poznavali Dejvid je bio veliki „knjiški moljac“

Dejvid Bouvi je jedan od najpoznatijih i najplodnijih britanskih rok pevača. Pored toga, bio je i kantautor, kompozitor, glumac i slikar. Čitav život posvetio je raznim granama umetnosti. Često je menjao stilove, ali je opstao na muzičkoj sceni čitavih pet decenija.

Tokom života je izdao preko dvadeset albuma, igrao u isto toliko filmova. Ostao je zapamćen kao kralj goblina, modna ikona i kao pravi predstavnik umetnosti druge polovine XX veka.

Bio je svestrana ličnost i imao je puno hobija, od kojih je jedan bio i čitanje. Po rečima ljudi koji su ga poznavali Dejvid je bio veliki „knjiški moljac“. Čitao je različite žanrove i pisce sa različitih podneblja: od Orvela preko Bulgakova do Mišime.

Predstavljamo vam listu omiljenih knjiga Dejvida Bouvija. Preporučujemo da je čitate uz pesmu:

https://www.youtube.com/watch?v=SOe_HwEZn4A

Obala utopije, Tom Stopard

Zlatni momci, Majkl Čabon

Novac, Martin Amis

Bela buka, Don DeLilo

Odabrane poeme, Frenk O´Hara

Majstor i Margarita, Mihail Bulgakov

Američki način umiranja, Džesika Mitford

Mornar koji je izneverio more, Jukio Mišima

Paklena pomoradža, Entoni Bardžes

Lažljivac Bili, Kit Voterhaus

Put u visoko društvo, Džon Brejn

Lolita, Vladimir Nabokov

Ulica, En Petri

Autsajder, Kolin Vilson

Crni dečak: zapisi iz detinjstva i mladosti, Ričard Rajt

1984, Džorž Orvel

Džeparoš, Sara Voters

Između čaršava, Ijan Makjuan

Kratki i čudesni život Oskara Vaa, Džuno Dijaz

Slučaj Henri Kisindžer: zločinac ili ne, Kristofer Hičens

Kabinet čuda gospodina Vilsona, Lorens Vešler

Iskra u tami, Rupert Tomson

Floberov papagaj, Džulijan Berns

Na putu, Džek Keruak

kultivisise.rs

Povezane vijesti

TO JE UMETNOST ? (Konstantin Brankuši vs Sjedinjene Države)

Jeste li ikada bili zbunjeni umetničkim delom koje nosi malo ili nimalo sličnosti sa svojim nazivom? Godine 1926. sasvim različit odnos između umetničkog dela i imenovanja njegove strukture doveo je do jednog od najznamenitijih sukoba između umetnosti i prava u istoriji. Bio je to slučaj Brankuši protiv SAD-a.

Mekani oblici kontrole

Foto: Kate Trysh/Pexels Rastuća popularnost društvenog fenomena soft clubbinga ukazuje na dublji problem konačnog prekida kapitalističke logike sa stvarnošću. Piše: Goran Pećanac Moja najdraža majica iz kategorije...

Popular Articles