Zemlja je mati svim ljudima i svima koji na njoj žive pripadaju jednaka prava. Pusti me da živim slobodno, da putujem slobodno, da stanem gdje želim, da radim što želim, da trgujem slobodno…
Griješim li što volim svoj narod? Jesam li loš zato što mi je koža crvena? Zato što sam Sioux? Zato što sam rođen gdje je živio moj otac? Zato što bih umro za svoj narod i svoju zemlju? Bog me stvorio Indijancem.
Poglavica Bik Koji Sjedi (Tatanka Yotanka), Hunkpapa Sioux
Mi nismo tražili od vas, bijelih ljudi, da dođete ovamo. Veliki Duh dao nam je ovu zemlju kao dom. Vi ste imali svoju zemlju. Mi vas nismo dirali. Veliki Duh dao nam je puno zemlje da na njoj živimo, dao nam je bizone, jelene, antilope i drugu divljač.
Ali vi ste došli ovamo; vi nam uzimate zemlju, vi ubijate našu divljač i nama je teško živjeti.
Sad nam kažete da radimo za život, ali nas Veliki Duh nije tjerao da radimo, već da živimo od lova. Vi, bijeli ljudi, možete raditi ako želite.Mi se ne miješamo u vaše poslove, a vi nas pitate zašto ne postanemo civilizirani. Mi ne želimo vašu civilizaciju! Mi želimo živjeti poput naših očeva i očeva naših očeva.
Poglavica Ludi Konj, Oglala Sioux
Bijelci su uvijek pokušavali prisiliti Indijance da napuste svoj način života i da žive poput njih – da se bave zemljoradnjom i teško rade. Ali Indijanci nisu znali kako to činiti, a nisu to ni željeli. Da su Indijanci pokušali natjerati bijelce da žive poput Indijanaca, bijelci bi se opirali, a tako je bilo i s mnogim Indijancima.
Veliki Orao (Wamditanka), Santee Sioux
S obzirom da ste ovdje stranci, trebali biste se prilagoditi običajima naše zemlje, a ne nametati nam svoje.
Poglavica Wicomessea
Ako bijeli čovjek želi živjeti u miru s Indijancima, neka živi… Postupaj sa svima jednako. Daj im zakon koji vrijedi za sve. Daj svima jednaku priliku da žive i rastu.
Sve je ljude stvorio isti Veliki Duh. Svi smo braća.
Zemlja je mati svim ljudima i svima koji na njoj žive pripadaju jednaka prava. Pusti me da živim slobodno, da putujem slobodno, da stanem gdje želim, da radim što želim, da trgujem slobodno… da izaberem učitelje po svojoj volji, da budem slobodan slijediti vjeru svojih očeva, slobodan misliti, govoriti i činiti kako želim, i ja ću poštivati svaki zakon i pokoriti se svakoj kazni.
Poglavica Joseph (Heinmot Tooyalaket), Nez Perce
Tamo gdje se nitko ne nameće, mnogi mogu živjeti u skladu.
Poglavica Dan George, Salish
Naši su nam očevi dali mnoge zakone koje su usvojili od svojih očeva. Ti su zakoni bili dobri. Nosim težak teret na svojim leđima još od vremena kad sam bio dječak.
Shvatio sam tada da nećemo opstati s bijelim ljudima. Mi smo bili poput jelena. Oni su bili poput grizlija. Imali smo malu zemlju. Njihova je bila velika. Bili smo zadovoljni da sve ostane onako kako je stvorio Veliki Duh. Njima to nije bilo dovoljno i promijenit će i rijeke i planine ako im ne budu po volji.
Poglavica Joseph (Heinmot Tooyalaket), Nez Perce
Ja sam crveni čovjek. Da je Veliki Duh htio da budem bijelac, učinio bi me takvim. U tvoje je srce stavio jedne želje i planove, u moje srce druge. Svaki je čovjek dobar u njegovim očima. Orlovi ne moraju biti vrane. Mi smo siromašni, ali slobodni. Nijedan bijelac ne nadzire naše korake. Ako moramo umrijeti… umrijet ćemo braneći svoja prava.
Poglavica Bik Koji Sjedi (Tatanka Yotanka), Hunkpapa Sioux
Tražiš od mene da orem zemlju. Zar da uzmem nož i rasparam grudi svoje majke? Pa kad umrem, ona me neće uzeti na svoje grudi da počivam. Tražiš od mene da kopam tražeći kamenje. Zar da kopam pod njenom kožom tražeći kosti? Pa kad umrem, neću se vratiti u njeno tijelo da bih se ponovno rodio. Tražiš od mene da kosim travu, sušim sijeno i prodajem ga kako bih postao bogat kao bijeli čovjek, ali zar bih se usudio rezati kosu svojoj majci? Želim da moj narod ostane ovdje sa mnom. Svi koji su umrli tada će se ponovno vratiti u život. Njihove će se duše ponovno vratiti u svoja tijela. Ovdje, u domovima naših očeva moramo čekati i biti spremni susresti ih u njedrima naše majke.
Wovoka, Paiute
Gle, braćo moja, stiglo je proljeće. Zemlja je primila zagrljaje Sunca i uskoro ćemo vidjeti plodove te ljubavi! Probudilo se svako sjeme i sav životinjski svijet.
Zahvaljujući ovoj mističnoj snazi i mi živimo, i zato svojim susjedima, čak i životinjama u našoj blizini, dajemo ista prava na život na ovoj zemlji kao i sebi. Ipak, poslušaj moj narode, sad se trebamo suočiti s jednom drugom rasom – malom i slabom kad su ih naši očevi prvi put susreli, ali sada velikom i oholom. Začudo, oni hoće obrađivati zemlju, a ljubav za posjedovanjem je bolest u njima…
Tvrde da je zemlja, ova naša majka, njihova, i ograđuju se od svojih susjeda…
Nagrđuju je svojim zgradama i svojim smećem…
Prijete da će nam je uzeti.
Braćo moja, hoćemo li se predati ili ćemo im reći: “Prije nego što mi uzmete zemlju, morate prvo ubiti mene.”
Poglavica Bik Koji Sjedi (Tatanka Yotanka), Hunkpapa Sioux
Iz Odgovora misionaru Cramu
Brate, čuj što imamo za reći. Postojalo je vrijeme kad je našim pradjedovima pripadao ovaj veliki otok. Njihova su se središta prostirala od izlazećeg do zalazećeg Sunca. Veliki Duh stvorio je ovu zemlju za Indijance. Stvorio je bivola, jelena i druge životinje da bi imali hrane. Stvorio je medvjeda i dabra. Njihove su nam kože služile kao odjeća. Rasprostro je životinje svuda po zemlji i naučio nas da ih hvatamo. Učinio je da kukuruz rađa kako bismo imali kruha.
Sve je to učinio za svoju crvenu djecu jer ih voli. Kada su se javljale nesuglasice oko lovišta, obično su se rješavale bez mnogo krvoprolića. Ali, zao nas je dan zadesio. Vaši su pradjedovi prešli veliku vodu i iskrcali se na ovaj otok. Došli su u malom broju. Naišli su na prijatelje, a ne na neprijatelje. Rekli su nam da su pobjegli iz svoje zemlje zbog straha od zlih ljudi i da su ovamo došli da bi mogli slobodno poštivati svoju vjeru. Zatražili su malo mjesta da sjednu. Smilovali smo im se; dali smo im što su tražili i sjeli su među nas. Dali smo im kukuruza i mesa; zauzvrat, dali su nam otrov.
Bijeli je narod, brate, našao našu zemlju. Pronio se glas o tome i još je bijelaca došlo među nas. Nismo ih se bojali, smatrali smo ih prijateljima. Nazivali su nas braćom. Vjerovali smo im i dali im više prostora. Vremenom, njihov je broj znatno porastao. Željeli su još zemlje; željeli su čitavu našu zemlju. Oči su nam se otvorile i duhovi su nam se uznemirili. Došlo je do rata. Indijanci su natjerani da se bore protiv Indijanaca i mnogo je naših ljudi nastradalo. Donijeli su žestoko piće među nas. Bilo je jako i moćno i pokosilo je tisuće.
Brate, naša je zemlja nekada bila velika, a vaša mala. Vi ste sada postali velik narod, a mi jedva da imamo mjesta raširiti naše prostirke. Uzeli ste našu zemlju, ali niste zadovoljni – želite nam nametnuti svoju vjeru. Brate, nastavi slušati. Kažeš da si poslan da nas podučiš kako da poštujemo Velikog Duha na način koji njemu odgovara, kao i da nas, ako ne prihvatimo vjeru koju vi bijelci propovijedate, čeka nesreća. Kažeš da ste vi u pravu, a da smo mi izgubljeni. Kako možemo znati da je to istina?
Vidimo da je vaša vjera zapisana u knjizi.
Ako je ona namijenjena nama jednako kao i vama, zašto je onda Veliki Duh nije dao nama, i ne samo nama, već zašto nije podario i našim pradjedovima znanje o toj knjizi i način da je pravilno razumijemo? Jedino znamo ono što nam vi kažete o njoj. Kako znati kada vam možemo vjerovati kada nas je bijeli narod toliko puta prevario?
Brate, kažeš da postoji samo jedan način da se poštuje i služi Veliki Duh. Ako postoji samo jedna vjera, zašto se vi bijelci toliko sporite oko nje? Zašto se svi ne složite, kada možete čitati knjigu?
Brate, mi ne razumijemo te stvari. Rečeno nam je da su vašu vjeru primili vaši pradjedovi i da se prenosila s koljena na koljeno. Mi također imamo vjeru, koja je data našim pradjedovima i koja se prenosila sve do nas, njihove djece. Mi vjerujemo u nju. Ona nas uči da budemo zahvalni za sve dobro što nas zadesi, da se volimo međusobno i stojimo zajedno. Mi se nikada ne svađamo oko vjere.
Brate, Veliki Duh nas je sve stvorio, ali je napravio velike razlike između svoje bijele i crvene djece. Dao nam je različitu boju kože i različite običaje. Vama je podario vještine. Nama nije otvorio oči za njih. Mi znamo da je sve to istina. Budući da je napravio toliko razlika između nas u drugim stvarima, zašto ne bismo mogli zaključiti da nam je podario drugačiju vjeru, koju možemo razumjeti? Veliki Duh ispravno djeluje. On zna što je najbolje za njegovu djecu. Mi smo zadovoljni.
Brate, mi ne želimo uništiti vašu vjeru, niti vam je oduzeti. Mi jedino želimo poštivati svoju.
Crveni Mundir (Sogoyewapha), Seneca
Prodajete zemlju! Zašto ne prodate i zrak, oblake i veliko more? Nije li ih Veliki Duh sve napravio na korist svojoj djeci?
Poglavica Tecumseh, Shawnee
Naša je zemlja vrednija od vašeg novca. Ona će trajati vječno. Neće nestati ni u plamenu vatre. Dok god Sunce sja i vode teku, ova će zemlja biti ovdje kako bi podarila život ljudima i životinjama. Za nas ju je ovdje stvorio Veliki Duh i mi je ne možemo prodati, jer ne pripada nama.
Vranino Stopalo, Crne Noge
Kako li istančan mora biti jezik bijelaca kad mogu učiniti da ispravno izgleda pogrešno, a pogrešno ispravno.
Crni Sokol, Sauk
Govorite jasno tako da vaše riječi mogu ući u naša srca poput Sunčevih zraka. Govorite, Amerikanci. Ja neću lagati vama, nemojte ni vi meni.
Poglavica Cochise (Hardtvood), Chiracahua Apache
Povrijediti me ne možete.
Povrijediti me ne možete, Čovjeka koji je imao san kao ja.
Pjesma Dakota
Bilo je vrijeme kad su naši ljudi prekrivali cijelu zemlju kao što valovi na vjetrom uzburkanom moru prekrivaju dno pokriveno školjkama. Ali to vrijeme je davno prošlo zajedno sa slavom sada zaboravljenih plemena. Neću žaliti za našom preranom propašću, niti predbacivati mojoj bljedolikoj braći što su je ubrzali.
Poglavica Seattle, Suquamish
Sada se spremamo na odlazak i tihi rastanak sa svojom rodnom zemljom, s domovinom koju je Veliki Duh darovao našim precima, spremamo se na oproštaj s ovom zemljom što nas je rodila… tužno je što nas je bijeli čovjek prisilio da napustimo prizore našeg djetinjstva… rastajemo se s njom i sa svim što nam je drago.
Charles Hicks, Cherokee
Indijanci vide dva puta koja se nalaze pred bijelom rasom: put tehnologije i put duhovnosti. Smatramo da je put tehnologije doveo suvremeno društvo do oštećene i spržene zemlje. Nije li put tehnologije brzi put prema uništenju, dok je put duhovnosti, put kojim su išli starosjedioci i koji sad ponovno traže, sporiji put? Zemlja na tom putu nije spržena. Tamo trava još uvijek raste.
William Commanda, Mamiuiinini
Rođen sam u preriji, gdje vjetar slobodno puše, gdje nema ničega što bi zaklanjalo svjetlost Sunca. Rođen sam tamo gdje nema ograda i gdje sve slobodno diše… Poznajem svaki potok i svako stablo između Rio Grandea i Arkansasa. Lovio sam po toj zemlji. Živio sam kao moji očevi prije mene, i poput njih, živio sam sretno.
Poglavica Deset Medvjeda, Yamparethka Comanche
mudremisli.net