Tuesday, November 26, 2024

Blatnjavi put (japanska priča)

Hajde devojko“, reče joj Tanzen, ne premišljajući se ni trenutak. Podigavši je u naručje, preneo ju je na drugu stranu, preko blata.

(Japanska narodna priča iz antologije Šum bambusa, Liber, Beograd, 2010)

Kiša je neprestano padala dok su Tanzen i Ekido zajedno putovali blatnjavim putem. Zašavši za krivinu, naišli su na lepu devojku u svilenom kimonu sa pojasom, koja nije mogla da pređe na drugu stranu puta.
„Hajde devojko“, reče joj Tanzen, ne premišljajući se ni trenutak. Podigavši je u naručje, preneo ju je na drugu stranu, preko blata.

Ekido nije progovorio ni reči, sve dok kasno te večeri nisu stigli u hram u kome je trebalo da prespavaju. Potom više nije mogao da izdrži. „Mi kaluđeri ne prilazimo ženama“, rekao je Tanzenu, „pogotovu ako su to lepe i mlade devojke. To je opasno. Zašto si ono učinio?“
„Ja sam devojku ostavio tamo“, odvratio mu je Tanzen, „a zar je ti još uvek nosiš sa sobom?“

 

Mala prodavnica retkosti

Povezane vijesti

Kako i da li objaviti knjigu?

Foto: Debby Hudson/ Unsplash

Ursula Le Gvin je smatrala da pisanje podrazumijeva trostruki čin povjerenja: u sebe, u tekst i u čitaoca. Mnogi će se iznenaditi kad im se kaže da je to i mukotrpan rad. Da, dobro ste čuli, nije samo kopanje kanala posao, i olovka može da bude teška. Ko je ušao u proces stvaranja knjige, znaće da je objavljivanje nekad mnogo mukotrpnije. Pod tim teretom mnogi mladi pisci će izgubiti svaku vrstu povjerenja, u sebe i svoju vještinu pisanja, u tekst i njegovu vrijednost i konačno u čitaoca i njegovu sposobnost da razumije napisano. Eri de Luka je napisao pokušaj obeshrabrivanja pisaca, ali izgleda da je zaboravio da su u tome mnogo uspješniji izdavači.

Beograd ju je odbacivao, a Njujork obožavao: Slikarka i pjesnikinja Milena Pavlović Barili vječito između dva suprotna svijeta

Foto: Google

Tridesetih godina 20.vijeka Kraljevina Jugoslavija nije vidjela ni zadržala veliki talenat kome se Njujork klanjao. Za najtalentovaniju i najobrazovaniju slikarku nije bilo mjesta u rodnoj zemlji. Milena Pavlović Barili našoj sredini bila je nepoznata do sredine 20. vijeka iako je uvijek voljela svoju rodnu zemlju i u njoj pokušavala da pronađe svoje mjesto pod suncem.

Popular Articles