Wednesday, November 20, 2024

Bibliotekarka i umjetnica napravila malu biblioteku unutar 110 godina starog stabla

Iako živimo u umreženom svijetu, sa pristupom tolikom izvoru informacija pomoću samo nekoliko klikova, ima još uvijek nešto tako magično i važno – u knjigama. Mogućnost da uronite u literarno znanje i polako i studiozno čitate, nasuprot iskušenju da klizite i skrolujete, i dalje ima onaj poseban šarm i pomaže savladavanju tako bitnih vještina, poput kritičkog razmišljanja i empatije, što danas poprilično nedostaje cjelokupnom društvu.

Neprofitna orgaizacija Little Free Library pomaže da naša ljubav prema knjigama i dalje živi, tako što “inspiriše na ljubav prema čitanju, izgradnji zajedništva i podstiče kreativnost razmjenom knjiga u zajednicama širom svijeta.”

Takve male biblioteke niču svuda, i već ih ima više od 75.000 u 88 država. Ipak, najzanimljivija je ona koju je napravila jedna porodica u Ajdahu. Šarli Armitaž Hauard (Sharalee Armitage Howard), bibliotekarka, umjetnica i bivši knjiovezac, je odlučila da će stablo staro 110 godina, umjesto da ga iskopaju i unište, poslužiti kao mala biblioteka.

https://www.youtube.com/watch?v=G23-hG4PQjg

Stablo je izdubljeno, te je natkriveno, sa sve ugodnim interijerom i osvjetljenjem koje mu zaista daje bajkovit izgled jedne od najljepših biblioteka koje smo ikada vidjeli.

Prosudite sami. I ne zaboravite odabrati neku knjigu koju želite u narednom periodu da pročitate.

(STUDOMAT.ba)

Povezane vijesti

Kako i da li objaviti knjigu?

Foto: Debby Hudson/ Unsplash

Ursula Le Gvin je smatrala da pisanje podrazumijeva trostruki čin povjerenja: u sebe, u tekst i u čitaoca. Mnogi će se iznenaditi kad im se kaže da je to i mukotrpan rad. Da, dobro ste čuli, nije samo kopanje kanala posao, i olovka može da bude teška. Ko je ušao u proces stvaranja knjige, znaće da je objavljivanje nekad mnogo mukotrpnije. Pod tim teretom mnogi mladi pisci će izgubiti svaku vrstu povjerenja, u sebe i svoju vještinu pisanja, u tekst i njegovu vrijednost i konačno u čitaoca i njegovu sposobnost da razumije napisano. Eri de Luka je napisao pokušaj obeshrabrivanja pisaca, ali izgleda da je zaboravio da su u tome mnogo uspješniji izdavači.

Beograd ju je odbacivao, a Njujork obožavao: Slikarka i pjesnikinja Milena Pavlović Barili vječito između dva suprotna svijeta

Foto: Google

Tridesetih godina 20.vijeka Kraljevina Jugoslavija nije vidjela ni zadržala veliki talenat kome se Njujork klanjao. Za najtalentovaniju i najobrazovaniju slikarku nije bilo mjesta u rodnoj zemlji. Milena Pavlović Barili našoj sredini bila je nepoznata do sredine 20. vijeka iako je uvijek voljela svoju rodnu zemlju i u njoj pokušavala da pronađe svoje mjesto pod suncem.

Popular Articles