UrbanObserver

Petak, 16 Maja, 2025

Avganistanska ulična umetnica donosi feminizam i burke na gradske zidove

Kroz svoj rad, umetnica Šamzija Hasani zagovara ženska prava, predstavlja drugačiju sliku Avganistana i pokazuje kako je umetnost jača od rata.

Rođena u Iranu u porodici avganistanskih roditelja, Hasani je jedna od prvih istaknutih uličnih umetnica u Avganistanu. U Kabul se vratila 2005. kako bi završila studije vizuelnih umetnosti, a uličnom umetnošću je počela da se bavi 2010. godine, nakon učestvovanja u radionici grafita u Kabulu, gde inače podučava izradu grafita kroz radionice. Trenutno boravi u Los Anđelesu i radi na projektu u sklopu muzeja Hamer.

56d1b0dbe4b03d16853c359b

 ”Želim da pokažem žene koje su se vratile u društvo u novom i snažnijem obliku. To nisu žene koje ostaju u kući, već žene koje su pune energije i koje žele da sve započnu iznova. Možete videti da kroz svoje radove menjam oblik žene, slikam ih ‘većima od života’ kako bi ih ljudi gledali na drugačiji način”, objašnjava Hasani.

Njene žene uglavnom nose tradicionalna muslimanska obeležja kako bi ”opovrgnule dominantne zapadnjačke pretpostavke i pokazale slobodu unutar tradicije”.

56d1b112e4b03d16853c359d

”Mnogi ljudi smatraju da je burka temeljni problem i da bi njeno skidanje rešilo pitanje opresije. Smatram da ovo jednostavno nije istina. Avganistanke su suočene s nizom većih problema, na primer, nemogućnošću pristupa obrazovanju (sa ili bez burke).”

56d1b128e4b03d16853c359e

Iako su u SAD i Evropi grafiti uglavnom tretirani kao kršenje zakona, u Avganistanu su u potpunosti legalni. S policijom, kaže, nema problema, ali se za svoju sigurnost boji zbog sveprisutnog seksizma. Umetnost, a posebno uličnu umetnost zbog njene dostupnosti vidi kao odličan način da se ovakvi stavovi s vremenom izmene. Takođe, nastavlja Hasani, u regiji ne postoji mnogo galerija i muzeja, a mnoštvo je neoslikanih zidova.

(voxfeminae/BKTV News)

Povezane vijesti

Klimt, modernost i fatalna žena

"Idyll" Gustav Klimt Ako je uobičajeno posmatrati slike žena i ženskih tela kao motiv kojim muškarci umetnici potvrđuju svoju modernost, Klimt je za takav osvrt...

Poziv volonterima – DKC Incel otvorio vrata kreativcima

  Društveno-kulturni centar Incel poziva sve zainteresovane da se priključe u stvaranje sadržaja za ovaj centar.  Poziv za prijave je otvoren do 25. maja 2025....

Popular Articles