Italijani u Štivoru kod Prnjavora očekuju posjetu „svoga“ ministra Aćimovića. Manipulacija nacionalnim manjinama. Apsurdi ustavnog uređenja BiH.
piše: Miljan Kovač
Bosna i Hercegovina će po svemu sudeći dobiti prvog ministra Italijana. Tako se bar izjasnio kandidat DNS-a kome je namijenjen resor za ljudska prava i izbjeglice u novom sazivu Savjeta ministara. Draško Aćimović je na taj način ispunio uslove pošto je to mjesto pripalo kanidatu iz reda „ostalih“, kako se,valjda samo još u BiH, nazivaju nacionalne manjine.
To za ovdašnje prilike na bi bilo toliko čudno da dotični, prije manje od godinu dana nije pominjan kao mogući potpredsjednik Federacije BiH iz reda srpskog naroda, a jedno vrijeme i kao diplomata iz reda hrvatskog naroda.
Etnička pripadnost, pa tako i pripadnost nekoj od nacionalnih manjina, je prostor koji služi za političke manipulacije u BiH, saglasni su politički analitičari,koji u slučaju „Aćimović“, vide samo primjer tog našeg apsurda.
Za novopečenog Italijana, Aćimovića ni u jednom od udruženja koja okupljaju ovu manjinsku zajednicu , tvrde da nikada nisu čuli, a naročito da ga nisu upoznali.
Način na koji nam je svoj komentar ove situacije dao predsjednika Udruženja Italijana Štivori, Franjo Rovera, međutim, govori da ovu zajednicu itekako dotiče priča o ministru „Italijanu“.
Čim nam se javio na telefon i prije nego mu je postavljeno bilo kakvo pitanje, Rover je odgovorio: „Nemoj molim te komentar nikakav, ne zanima me ni ministar, a ja sam u Italiji trenutno. Znam o čemu se radi: Ništa ne komentarišem zato što tog čovjeka ne poznajem, apsolutno.“
Raspoloženija za razgovor bila je Radmila Maričić predsjednica Udruženja Italijana u Banjaluci.
„Ne mogu vam ništa odgovoriti pošto ja ne poznam tog čovjeka. On nije u našem udruženju. Normalno bi bilo da nas predstavljaju autentični predstavnici naših nacionalnih manjina, do sada koliko je meni poznato nije ni jedan prošao koji je baš član udruženje manjina“.
Prema mišljenju političke analitičarke Tanje Topić, riječ je o jednoj vrsti zloupotrebe kojoj na isti način pristupaju političke partije, ali i pojedinci. Takvu, zaloupotrebu, međutim, omogućuju postojeća ustavna i zakonodavna rješenja u BiH, koja etničku pripadnost, uzimaju kao kriterij pri raspodjeli funkcija.
Ona podsjeća da smo i do sada imali bezbroj primjera i konkretnih slučajeva kada su političke partije zloupotrijebile nacionalne manjine, odnosno kada su svoje ljude, na neki način i primorali, odnosno tražili od njih da se izjašnjavaju kao pripadnici određenih nacionalnih manjina kako bi se dokopali određenih mjesta.
„S druge strane imamo pojedince koji to rade da bi ostvarili neku vrstu koristi koja im omogućava određenu političku funkciju. Nažalost mislim da se u praksi ne može ništa u ovom trenutku uraditi, prema postojećim zakonskim rješenjima da bi se tome stalo u kraj. Potpuna sloboda nekoga je da se izjašnjava onako kako on želi i da koristi sve te rupe koje postoje u praksi. Znači, mi faktički u ovom konkretnom slučaju,možemo se zgražavati, čuditi, biti iznenađeni, gledati kako ljudi odjednom preko noći postaju Italijani, Francuzi, Nijemci ili nešto slično, ali jednostavno osim punjenja novinskih stubaca, mislim u praksi neče ništa da se promijeni, zato što je mentalni sklop vladajućih političkih struktura takav“, rekla je za Topić.
Draška Aćimovića, je u političku orbitu, lansirao Adam Šukalo, pred opšte izbore 2014. godine, promovišući ga kao uglednog privrednika iz Austrije i kandidata te stranke za srpskog člana Predsjedništva BiH. Od kandidature se na kraju odustalo, jer su naprednjaci podržali kandidata SNSD-a Željku Cvijanović. Aćimović je međutim nakon izbora postao ambasador BiH u Briselu, iz kvote“ koja je pripala Savezu za promjene, pošto je mjesto ministra inostranih poslova u međuvremenu preuzeo funkcioner PDP-a Igor Crnadak.
Pred izbore 2018.godine, Aćimović je podnio ostavku i pridružio se SDP-u BiH odakle je opet najavljivana njegova kandidatura za srpskog člana Predsjedništva BiH. I ovaj put, se od kandidature odustalao, da bi već u proljeće ove godine Aćimović bio promovisan u kandidata za potpredsjednika FBiH iz reda srpskog naroda. Ni ovaj put nije došlo do njegovog ustoličenja, pa se razišao sa SDP-om i odmah potom susreo sa Željkom Komšićem, članom Predsjedništva BiH. Kako tvrde izvori iz Komšićevog kabineta Aćimović je ponudio prelazak u tu stranku u zamjenu za novi mandat ambasadora, ali ovaj put iz kvote hrvatskog naroda. Ni to nije uspjelo,pa je u međuvremenu postao Italijan, i kadar DNS-a za Savjet ministara.
Ovome treba dodati da je Aćimović u jednom periodu, bio i počasni konzul Ukrajine u Austriji.
Vjerovatno se Aćimović od kada je postao Italijan, još nije stigao učlaniti u udruženje, pa to možda i učini narednih dana, kažu, u šali, naši sagovornici u Štivoru kod Prnjavora, koji nisu željeli da im pominjemo imena. Štivori su jedinom selu u BiH u kome su većina stanovništva etnički Italijani. Mještani kažu i da ih neće začuditi ako se novi ministar, radi potvrđivanja autohtonosti doseli u njihovo mjesto ili da bar posjeti svoje sunarodnike.