Foto: epa
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu konačno ima priliku da sruši iranski režim, što je njegov dugogodišnji politički cilj. Međutim, njegova čvrsta usklađenost s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom mogla bi biti na ozbiljnoj probi ako sukob potraje, ocjenjuje britanska agencija Reuters.
Ciljevi Izraela i Sjedinjenih Američkih Država, koji prema izjavama dvojice lidera nisu potpuno isti, vjerovatno će se dodatno razvijati u narednim sedmicama.
Kada su u subotu pokrenuli zajedničku kampanju bombardovanja Irana, Trump i Netanyahu potvrdili su da im je cilj pad vjerskog režima u Teheranu.
Washington ublažava retoriku o promjeni režima
Samo dva dana kasnije, u obraćanju u Bijeloj kući – prvom od početka sukoba – američki predsjednik više nije predstavljao svrgavanje iranske vlade kao glavni prioritet. Umjesto toga, naveo je da Sjedinjene Države prvenstveno žele uništiti iranske raketne kapacitete i mornaricu te spriječiti Islamsku Republiku da dođe do nuklearnog oružja.
Američki ministar odbrane Pete Hegseth istog je dana na konferenciji za novinare izjavio da operacija nije „takozvani rat za promjenu režima“.
Nasuprot tome, Netanyahu je pozvao Irance da izađu na ulice i svrgnu svoje lidere.
„Prvo ćemo stvoriti uslove koji će omogućiti Irancima da uzmu sudbinu u svoje ruke“, rekao je izraelski premijer u ponedjeljak za Fox News.
Različite strategije Washingtona i Tel Aviva
Na pitanje Reutersa o strategijama zemalja, američki zvaničnik upoznat s internim diskusijama u Bijeloj kući rekao je da Washington i Tel Aviv zapravo imaju različite ciljeve.
„Promjena režima je dio toga“, rekao je neimenovani zvaničnik, misleći na izraelsku strategiju.
Ipak, izraelski zvaničnici privatno priznaju da, ako Trump odluči okončati rat, Netanyahu neće moći spriječiti takvu odluku američkog predsjednika.
„Ako predsjednik Trump odluči da je stigao do kraja ove operacije prije Netanyahua, on će je okončati“, rekao je bivši američki ambasador u Izraelu Dan Shapiro, koji sada radi u Atlantskom vijeću u Washingtonu.
Pritisci američke unutrašnje politike
Unutrašnja politika u SAD-u mogla bi imati veliki utjecaj na Trumpovu odluku o tome da li produžiti ili proširiti rat.
Operacija koju je pokrenuo američki predsjednik, koji je političku podršku među biračima pokreta „Make America Great Again“ izgradio na protivljenju stranim vojnim intervencijama, nije naročito popularna u Sjedinjenim Državama.
Prema anketi Ipsosa, samo jedna četvrtina Amerikanaca podržava američke napade na Iran.
Iako su operaciju podržali spoljnopolitički „jastrebovi“ u Washingtonu, neki zvaničnici Bijele kuće strahuju da bi ovaj rizični potez mogao ugroziti šanse republikanaca da zadrže kontrolu nad Kongresom na izborima u novembru.
Dodatni problem mogao bi biti i ekonomski utjecaj rata, jer bi produženi sukob mogao poremetiti tržišta brodskog transporta i energije te utjecati na kupovnu moć Amerikanaca.
Netanyahu između rata i izbora
Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da Amerikanci imaju sve nepovoljnije mišljenje o izraelskoj vladi – 59 posto ispitanika, prema anketi istraživačkog centra Pew iz oktobra, u poređenju s 51 posto godinu ranije.
Netanyahu, koji je na vlasti već nekoliko decenija, često je imao napete odnose s američkim predsjednicima.
Javno je kritikovao demokratskog predsjednika Baracka Obamu zbog pregovora o nuklearnom sporazumu s Iranom, a imao je i nesuglasice s Josephom Bidenom zbog izraelske vojne ofanzive u Pojasu Gaze.
Međutim, od Trumpovog povratka u Bijelu kuću u januaru 2025. godine, izraelski premijer sastao se s republikanskim predsjednikom čak sedam puta, pokušavajući skrenuti pažnju s rata u Gazi i naglasiti prijetnju koju predstavljaju iranski balistički i nuklearni programi, rekao je jedan američki zvaničnik.
Rat kao politička prilika
Dok je američki predsjednik slao izaslanike u Ženevu i Oman na indirektne pregovore s Iranom, SAD i Izrael su mjesecima radili na planiranju zajedničke vojne kampanje, čiji je vremenski okvir finaliziran prije nekoliko sedmica, prema riječima izraelskog zvaničnika.
Posljednji sastanak Trumpa i Netanyahua, brzo dogovoren, održan je iza zatvorenih vrata 11. februara u Bijeloj kući.
Za Netanyahua bi produženi sukob mogao predstavljati priliku da poboljša svoj politički imidž uoči osjetljivih parlamentarnih izbora u oktobru.
Netanyahu se i dalje suočava s optužbama za korupciju, njegov savez s ultranacionalističkom desnicom pokazuje znakove raspada, a napadi Hamasa 7. oktobra 2023. godine ozbiljno su narušili njegovu reputaciju u oblasti sigurnosti, iako on odbacuje odgovornost.
Hoće li rat promijeniti političku sudbinu Netanyahua?
Profesor političkih nauka na Univerzitetu u Tel Avivu Udi Sommer smatra da bi Netanyahu mogao politički profitirati ako vojni i ekonomski troškovi rata ostanu ograničeni.
„Ako uspije relativno brzo, kao što je bilo tokom izraelsko-američkih napada u junu 2025. godine, to će mu ići u korist. Predstavit će se kao zaštitnik nacije i lider koji je izgradio izuzetno snažan odnos s američkom administracijom“, rekao je Sommer.
S druge strane, analitičar Amotz Asa-El iz Instituta Shalom Hartman u Jerusalemu smatra da čak ni eventualni vojni uspjeh u Iranu možda neće promijeniti stav dijela birača.
„Događaji u posljednje tri godine bili su toliko traumatični i dramatični za neodlučne birače da ne vjerujem da bi čak i pobjeda u Iranu mogla to nadoknaditi“, rekao je analitičar.
federalna.ba/Beta