Preporučen je kazneni progon Donalda Trumpa zbog napada na Capitol Hill, što bi bila prva optužnica za pobunu od građanskog rata. Sve više republikanaca podržava Rona DeSantisa
Piše: Tena Erceg
Kongresni odbor za istragu napada na Capitol Hill koji se dogodio 6. siječnja 2021. godine zaključio je svoj rad preporukom da Ministarstvo pravosuđa pokrene kazneni progon bivšeg predsjednika države Donalda Trumpa zbog njegove uloge u tom događaju. Istraga je trajala 18 mjeseci i uključivala je deset javnih saslušanja i više od 1.000 intervjua, a članovi odbora jednoglasno su usvojili prijedlog da se protiv Trumpa podigne optužnica zbog urote protiv države, opstrukcije rada Kongresa, lažnog svjedočenja i poticanja na pobunu.
“Odbor vjeruje da ima više nego dovoljno dokaza za kazneni progon bivšeg predsjednika Trumpa zbog pomaganja nasilnog napada na SAD”, rekao je član odbora Jamie Raskin, dodavši da “ne postoji veća izdaja dužnosti predsjednika od pomaganja pobune protiv ustavnog poretka”. Budući da odluka kongresnog panela nije obavezujuća, sada je na državnom odvjetništvu da donese odluku hoće li službeno goniti Trumpa. Ovo je prvi put u povijesti da je Kongres naložio kazneni progon bivšeg predsjednika države, a ukoliko se dogodi, bit će to i prva optužnica za poticanje na pobunu nakon Američkog građanskog rata. Brojni svjedoci, među kojima su i članovi Trumpovog najužeg kruga suradnika, opisali su detaljno događaje koji su prethodili upadu njegovih pristaša u zgradu Kongresa kako bi osujetili rezultate predsjedničkih izbora 2020. godine na kojima je izgubio, kao i ono što se zbivalo u mjesecima nakon toga. U završnom obraćanju javnosti članovi odbora rekli su kako su sakupili različite dokaze da je Trump odgovoran za širenje dezinformacija o navodnoj krađi izbora, da je vršio pritisak na federalne dužnosnike da i oni šire te dezinformacije, te da je putem Twittera milijune svojih pristaša pozivao da dođu u Washington na “divlji” protest i da se tamo “bore kao ludi”.
Odbor je dokazao i da je Trump bio svjestan da je izgubio izbore i stotine tužbi koje je naknadno podignuo zbog navodne krađe izbora, ali je unatoč tome odbijao prihvatiti rezultate. Svom bivšem šefu ureda, Marku Meadowsu, tada je rekao da “ne želi da ljudi znaju” da je izgubio te da je “pobjeda jedino što je važno”, a nakon što su neredi započeli i trajali već nekoliko sati opetovano je odbijao narediti svojim pristašama da se raziđu.
Jedan od zaključaka odbora je i da prijevara koju je Trump počinio nije bila samo političke nego i financijske prirode, s obzirom na to da je skoro 100 milijuna dolara donacija svojih pristaša iz “Fonda za obranu izbora” preusmjerio u fond za vlastitu kampanju. Odbor je završio s radom neposredno prije stupanja na snagu novog sastava Kongresa kojim će nakon međuizbora u studenom dominirati republikanci. Potpredsjednica odbora na odlasku, republikanka Liz Cheney izjavila je da je “svaki predsjednik u američkoj povijesti podržavao miran transfer vlasti, osim jednog”, te da je “jedini način da se ovo ne ponovi sankcioniranje odgovornih”. Uz Trumpa, kongresnom odboru za etiku upućena su i četiri republikanska kongresnika koji su odbili odazvati se službenim pozivima na saslušanje. Sam Trump nakon odluke oglasio se na društvenoj mreži Truth Social napisavši “ovi ljudi ne shvaćaju da se, kada me napadnu, ljudi oko mene ujedine. Što me ne ubije, čini me jačim”, napisao je prkosno Trump, koji je ranije već najavio svoju ponovnu kandidaturu na izborima 2024.
Hoće li mu to i poći za rukom manje je, međutim, izvjesno jer su mu leđa okrenuli bogati donatori, mediji koji su ga podržavali, ali i dobar dio stranačkog establišmenta koji smatra da su zbog njega na međuizborima ostali bez mjesta u Zastupničkom domu i kontrole nad Senatom. Unatoč tome, Trump još uvijek ima bazu podrške u stranci i izvan nje pa se ne isključuje mogućnost da eventualni kazneni progon dovede do njihovog zbijanja redova, no recentne ankete pokazuju i da sve više republikanskih birača podržava guvernera Floride Rona DeSantisa.