Denis Čarkadžić, foto: privatna arhiva
U svakom slučaju, ništa spektakularno novo, barem za sada, nema na početku izbornog procesa 2022. godine. Ustavna diskriminacija građana Bosne i Hercegovine je i dalje tu, izborni proces nije unaprijeđen, ali je javnost, kao i uoči ranijih izbora, već obaviještena da su ovo, ko zna koji po redu, “istorijski” izbori.
piše: Denis Čarkadžić
Na predizborni bosanskohercegovački voz, zaključno sa 20.5.2022. godine, ukrcana je 91 politička stranka te 17 nezavisnih kandidata. Međutim, putnici će još sačekati da voz krene, s obzirom da još uvijek, iako je zakonski rok od 15 dana istekao, novac za izbore nadležni nisu odobrili.
Odobrili, a ne obezbijedili, jer novca za izbore ima.
No, izbora će sigurno biti, pa ostavimo sada po strani novac i osvrnimo se na uslove pod kojima će se održati, te ono što je do sada javnosti poznato kada su kandidature za Predsjedništvo BiH u pitanju.
Uslovi pod kojima će građani na jesen ove godine birati i biti birani, na žalost, isti su kao i proteklih izbornih ciklusa. Prije svega, u vagonu u kojem sjede kandidati za članove Predsjedništva BiH, ni ovoga puta neće biti “Ostalih”, neće biti gospodina Sejdića ni gospodina Fincija, građana Bosne i Hercegovine.
U tom vagonu neće, ponovo, također biti ni Srba iz Federacije BiH, kao ni Hrvata i Bošnjaka iz Republike Srpske. I oni u tom smislu ostaju na stanici, i dalje diskriminisani jer presude Suda za ljudska prava u Strazburu nisu provedene.
Lokomotiva i čitav voz, u tzv. tehničkom smislu, i dalje je u katastrofalnom stanju. Remont ni ovaj put nije urađen jer ni jedna preporuka iz izvještaja OSCE/ODIHR-a nije provedena, te je ponovo za očekivati da izborni proces bude pun problema, najblaže rečeno.
U tom kontekstu treba podsjetiti da je Centralna izborna komisija BiH prije nekoliko mjeseci, kao ovlašteni predlagač, u proceduru Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine uputila obiman set prijedloga izmjena Izbornog zakona BiH, podržanih od relevantnih međunarodnih i domaćih eksperata, a koji bi u velikoj mjeri unaprijedile izborni proces.
Ali, iako su svi politički subjekti i njihovi čelni ljudi “za fer i poštene izbore”, pomenuti prijedlog Centralne izborne komisije BiH nije dobacio ni do dnevnog reda Parlamentarne skupštine BiH.
Kada su kandidati za Predsjedništvo BiH u pitanju, nekoliko putnika već je manje više poznato. Tako, iako zvanična odluka još nije donesena, za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda SDA će kandidovati svog prvog čovjeka, Bakira Izetbegovića. Sa druge strane, Izetbegoviću će se suprotsaviti Denis Bećirović, ali iza kojeg će ovoga puta, pored SDP-a BiH iz kojeg dolazi, stati i Narod i Pravda, Naša stranka, SBB, NES te još par drugih stranaka, što je potvrđeno na konferenciji za štampu koju su ove stranke održale 21.5.2022. godine.
U kontekstu predstojeće borbe ova dva nesumnjiva favorita, treba podsjetiti da je na Opštim izborima 2018. godine, kandidat SDA Šefik Džaferović vrlo tijesno pobijedio Bećirovića sa razlikom od samo 17 893 glasa, pri čemu je Džaferović osvojio 212.581, a Bećirović 194.688, te je jasno da će ovoga puta utrka za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH biti zanimljivija i neizvjesnija nego ikada prije.
Kada se radi o članu Predsjedništva iz reda Hrvatskog naroda, jedini do sada svoju kandidaturu istakao je Željko Komšić, te javnost u tom smislu sa nestrpljenjem čeka odgovor stranaka okupljenih oko HDZ-a BiH.
Govoreći o Republici Srpskoj, ključni politički subjekti još uvijek kriju svoje karte. Nakon što je PDP kandidovao Jelenu Trivić za predsjednicu tog entiteta, jasno je da će SDS dati kandidata za Predsjedništvo BiH, gdje bi, pored prvog čovjeka te stranke Mirka Šarovića, u igri mogao biti i aktuelni načelnik opštine Teslić Milan Miličević. Složeni odnosi unutar SDS-a vjerovatno su kočnica zbog koje se još uvijek ne zna ko će na crtu kandidatu SNSD-a.
A ko će to biti, da li Milorad Dodik, ili neko drugi, odlučiće svakako Dodik. Ono što bi njega moglo odvratiti od kandidature je opterećenost sankcijama, ali, sa druge strane, postoje i oni koji smatraju da bi Dodik upravo tu činjenicu mogao iskoristiti u kampanji u nadi da će mu ona donijeti dodatni vjetar u leđa pred glasačima u Republici Srpskoj.
U svakom slučaju, ništa spektakularno novo, barem za sada, nema na početku izbornog procesa 2022. godine. Ustavna diskriminacija građana Bosne i Hercegovine je i dalje tu, izborni proces nije unaprijeđen, ali je javnost, kao i uoči ranijih izbora, već obaviještena da su ovo, ko zna koji po redu, “istorijski” izbori.
Predizborni voz je spreman da krene. Još samo novac da legne…
Autor: Impuls