Vijeće ministara se može formirati i bez SNSD-a i HDZ-a. Dodik ne kontroliše Predstavnički dom BiH, dok se Dom naroda može raspustiti i bez njega. SIPA, OSA, Sud BiH i Granična policija nastavljaju funkcionisati bez obzira na stav NSRS. Dodik ne drži konce ni u Predsjedništvu BiH.
„Ne bude li imenovan mandatar do 5. septembra“, zaprijetio je danas Milorad Dodik, „poduzet ćemo konkretne mjere“.
Hajde da vidimo šta objektivno može uraditi.
U Predsjedništvu BiH Milorad Dodik je u manjini. Sve odluke, osim onih iz oblasti odbrane i vanjske politike, mogu biti donesene njegovim preglasavanjem, a da on, pritome, nema pravo na vitalni nacionalni interes.
Dakle, Željko Komšić i Šefik Džaferović mogu imenovati i mandatara, bez obzira na protivljenje Milorada Dodika. Idemo dalje.
Vijeće ministara BiH trenutno čine ministri iz SDS-a, PDP-a, HDZ-a i SDA. Sve ukoliko Narodna skupština Republike Srpske pozove srpske ministre da napuste Vijeće ministara, nije baš izvjesno da će Mirko Šarović, Dragan Mektić i Igor Crnadak pratiti politiku Milorada Dodika. U tom slučaju, Dodiku ostaju na raspolaganju ministri iz HDZ-a preko kojih bi mogao blokirati rad Vijeća ministara, ali Dragan Čović ga je već izdao glasanjem za odluku o privremenom finansiranju institucija BiH. Prema tome, Milorad Dodik i formalno i suštinski nema nikakvog uticaja na Vijeće ministara BiH, što znači da će ova državna institucija nastaviti funkcionirati bez obzira na razvoj događaja poslije 5. septembra.
Kada je u pitanju Predstavnički dom BiH, Milorad Dodik je i tu bespomoćan. Štaviše, ne može mu pomoći ni Dragan Čović. Da bi neka odluka bila izglasana, pored proste većine, potrebno je da iz Republike Srpske za nju glasa najmanje pet zastupnika. SDS ima dva zastupnika, PDP dva i SDA jednog koji dolazi iz Republike Srpske. Dakle, potrebna entitetska većina iz Republike Srpske postoji i bez zastupnika SNSD-a i njihovih koalicijskih partnera.
Nadalje, zbroje li se zastupnici SDA, DF-a, SBB-a, SDS-a , PDP-a, A-SDA, NB-a i dijela SDP-a, dolazimo do 22 potrebne ruke koliko je garant da bi neka odluka bila izglasana. Tome, naravno, treba pridodati i glasove Naše stranke i SDP-a koji, sigurno, neće glasati zajedno sa Dodikom i Čovićem. Milorad Dodik nema nikakvu kontrolu nad Predstavničkim domom BiH.
A baš taj, Predstavnički dom, dovoljan je da bi se izabralo novo Vijeće ministara BiH, dovoljan je da bi se izabrali novi članovi Centralne izborne komisije BiH. S obzirom na to da Predsjedništvo BiH može imenovati mandatara i bez glasova Milorada Dodika, te da Dodik nema kontrolu nad Predstavničkim domom koji imenuje Vijeće ministara BiH, „povlačenjem“ iz institucija BiH Dodik bi i suštinski gurnuo SDS u novi saziv Vijeća ministara BiH.
Sada dolazimo do Doma naroda BiH. Istina je da Milorad Dodik ima kontrolni paket, odnosno, četiri delegata u Klubu Srba, te da bez njega ne može biti donesena nijedna odluka. Ali ono što Dodiku ne ide u prilog su odredbe Ustava BiH i odredbe Poslovnika o radu Predsjedništva BiH prema kojem su dovoljni glasovi i dva člana Predsjedništva da bi se donijela odluka o raspuštanju Doma naroda ukoliko je formirana nova parlamentarna većina.
Time bi i ta efektivna moć Milorada Dodika na državnom nivou bila anulirana. No, idemo dalje.
Direktor državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) je Perica Stanić. Teško je očekivati da će on biti jedan od kadrova koji će napustiti institucije BiH po nalogu Narodne skupštine RS-a. Osim toga, ukoliko Stanić i napusti, njegov mandat ističe u novembru, pa Vijeće ministara BiH može imenovati drugog direktora iz reda srpskog naroda. Nadalje, Obavještajno sigurnosnom agencijom upravlja Osman Mehmedagić, njegov zamjenik iz reda srpskog naroda je Trifko Buha. S obrzirom na to da je Buha imenovan kao kadar PDP-a, njegovo povlačenje sa pozicije zamjenika direktora OSA-e je nemoguće.
Direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH je Mirsad Vilić, što znači da će i ta institucija nesmetano raditi. Kada su u pitanju pravosudne institucije, Dodik je, također, u problemima. Predsjednik Suda BiH je Ranko Debevec i on dolazi iz reda ostalih. Šanse da on ili neko od njegovih sudija odstupi – ne postoje.
Na čelu Tužilaštva BiH je Gordan Tadić, kadar HDZ-a. Teško je očekivati da će se bilo ko od državnih tužilaca odreći plate od 4000 KM kako bi ispunio Dodikov zahtjev. Dodiku,tako, ostaje samo VSTV sa Milanom Tegeltijom na čelu. No, povlačenje povlačenje Tegeltije već godinama svi željno iščekuju tako da bi to samo bio napredak za BiH.
Graničnom policijom BiH upravlja Zoran Galić iz reda hrvatskog naroda. Njegov zamjenik je Fahrudin Halać. To znači da će i ta institucija nastaviti da funkcioniše, bez obzira na Dodikov stav o eventualnom povlačenju iz institucija BiH.
I za kraj – svi zakoni na po kojima funkcionišu ove instuticije su državni zakoni i bilo kakva odluka NSRS-a ne može uticati na njihovo funkcionisanje. Dodiku, dakle, ostaju samo prijetnje.
I ništa više.