Europska unija sve je bliže prihvaćanju odluke o suspenziji Šengena na razdoblje u ukupnom trajanju od dvije godine kako bi se zaustavio pritok izbjeglica.
Privremena obustava Šengena trebala bi završiti u maju ove godine, no europski ministri zaduženi za migracije konstatirali su u ponedjeljak 25. januara na sastanku u Amsterdamu kako je produljivanje suspenzije na razdoblje od dvije godine sve izglednija opcija. Kao objašnjenje navedeno je da se ne očekuje uspostava kontrole nad migrantskom krizom do maja ove godine. Suprotno tome, ministri očekuju da će kriza trajati još najmanje dvije godine.
Suspenziju trenutno provodi 7 država: Austrija, Njemačka, Švedska, Danska, Norveška, Francuska i Malta. Italija i Grčka na čijim je granicama jednako velik pritisak, nisu suspendirale europski bezvizni režim. Prema članku 26. Šengenskog sporazuma države članice imaju pravo nametnuti kontrolu dokumenata na svojim državnim granicama na period od 6 mjeseci što se može produžiti ukupno tri puta. Prema toj računici, suspenzija bi trajala najduže do maja 2018. godine. Od Grčke se očekuje da u iduća tri mjeseca pripremi adekvatno rješenje za sprječavanje pristupa izbjeglica EU. Ukoliko se to ne dogodi, države članice moći će produžiti suspenziju Šengena.
Održavanje suspenzije Šengena najveći problem mogao bi izazvati upravo Grčkoj koja će ostati izolirana od ostatka Europe, a na kojoj je trenutno izrazito velik pritisak zaustavljanja krize. Naime, usprkos dogovoru EU s Turskom da će Turska zadržavati izbjeglice, one i dalje pristižu, a samo od početka ove godine više od 60 ljudi utopilo se u moru između Turske i Grčke, piše EurActiv. Grčki delegati istaknuli su kako fizičko zatvaranje granica, čak i kad bi bilo moguće, neće riješiti probleme, upozorivši pritom ostale ministre kako vrijeme zaista istječe te kako je potrebno implementirati dosadašnje dogovore o raspodjeli izbjeglica unutar EU kako bi se izbjeglo urušavanje Šengena.
Europska neizvjesnost
Ovaj scenarij ugrozio bi međutim cijelu EU. Cijena troškova koji bi nastali u trgovini zbog postavljanja kontrola na granice bila bi naime prevelika. Predsjednik Europske Komisije, Jean-Claude Juncker upozorio je da bi ponovna uspostava nacionalnih granica ugušila unutrašnje tržište EU. Osim toga, bez slobodno protoka ljudi roba i kapitala na unutrašnjem tržištu EU, i euro gubi smisao, upozorava Juncker. Gušenjem unutrašnjeg tržišta EU ekonomska kriza bi se ponovno rasplamsala te bi ponovno eskalirala nezaposlenost, i to do razina koje ne bi bilo moguće kontrolirati, smatra Juncker. Ilustrirao je svoju tezu na primjeru uspostave kontrola na mostu koji čini granicu između Švedske i Danske (uspostavljeno u novembru) što je već izazvalo troškove – zbog usporavanja trgovine – od 300 milijuna eura. Juncker od zemalja članica očekuje da učine sve da se Šengen održi te smatra kako bi sve zemlje problemu trebale pristupiti na način da zaposle pridošle izbjeglice kako bi se potakao razvoj ekonomije, što je trenutno teško zamislivo bez supstancijalnih promjena u ekonomskoj politici jer Europu muči prosječna nezaposlenost od 10 posto, dok nezaposlenost mladih u zemljama poput Španjolske, Hrvatske i Grčke iznosi oko 50 posto.
No, uz sve argumente kojima se traži rješenje eskalirane krize, primjetan je još jedan trend, a to je pokušaj da se razloge za odbijanje izbjeglica pokuša svaliti na teret javnosti, odnosno izbornom tijelu. No, da bi javnost, odnosno izborno tijelo moglo biti odgovorno za odbijanje izbjeglica, ono bi prvo moralo imati sve točne pouzdane i maksimalno objektivne informacije kako bi moglo formirati adekvatne političke odluke i rješavati probleme vezane uz izbjegličku krizu. Kako su izvještavanja o migrantskoj krizi bila neobjektivna i ispunjena predrasudama te su se cijelo vrijeme širile panika i strah, javnost se ne može smatrati odgovornom za zatvaranje granica niti eskalaciju izbjegličke krize.
