“Češka je u rukama političko-gospodarskog holdinga. Neviđen potres na političkoj sceni. Pobuna. Tradicionalne političke elite zadobile tvrdi udarac. Podjela na desnicu i ljevicu je izumrli koncept. Češku čeka doba političkog menadžerizma i populizma. Češka će izgubiti status najboljeg među lošim dečkima Višegradske skupine.”
“Česi dobrovoljno predali zemlju tajkunu Babišu da uradi s njom što mu padne na pamet, bez obzira što je pod policijskog istragom i kući i u Bruxellesu zbog prevare s europskim fondovima i što ga se sumnjiči da je bio agent zloglasne komunističke tajne službe StB” – sve ovo ocjene su domaćih i stranih medija nakon rezultata jučerašnjih parlamentarnih izbora u Češkoj na kojima je uvjerljivo pobijedio milijarder Andrej Babiš i njegov populistički pokret ANO (29,64 posto), ostavivši ogromnu provaliju između drugoplasirane konzervativne Građansko demokratske stranke (ODS) Petra Fiale (11,32 posto), s ambivalentnim odnosom prema Europskoj uniji.
O Babišu smo na Lupigi posljednjih godina već više puta detaljno pisali, a dugogodišnji lider ODS-a bio je najpoznatiji češki euroskeptik, bivši premijer i predsjednik Vaclav Klaus, veliki protivnik Bruxellesa i trenutni obožavatelj njemačke desničarske i anitimigrantske AfD. Na trećem mjestu (10,79 posto) je najveće osvježenje izbora – Češka piratska stranka, prvi put u parlamentu, s kojom ćemo se i najviše pozabaviti u ovom tekstu. Tijesno ispod Pirata je krajnje desna antiimigrantska stranka češko-japanskog poduzetnika Tomija Okamure, SPD (10,64 posto), također prvi put u parlamentu premda je njezin lider s drugom strankom na prethodnim izborima dobio zastupnički mandat sa znatno drugačijom agendom.
Pobjednik izbora Andrej Babiš u stožeru, čestitao je svima koji su prošli u parlament, ali s kime će koalirati još uvijek je nepoznanica (FOTO: Hina/EPA/Martin Divisek)
Najveći gubitnici su socijaldemokrati premijera Bohuslava Sobotke – ČSSD, pobjednik prethodnih izbora i motor vladajuće koalicije, koji su doživjeli potpuni debakl sa mizernih 7,27 posto glasova. Ispred njih su i nereformirani komunisti koji su prvi put u povijesti pali ispod 10 posto.
Novi tip pobune protiv establišmenta
Češka piratska stranka ima samo osam, a njezin lider Ivan Bartoš 37 godina, doktorat iz informatike i upečatljive dreadlockse. Pirat Bartoš inače je DJ psihodelične trans muzike, svira harmoniku u skupini “Nogama naprijed”, te je strastveni zaljubljenik u knjige i filmove. Oženjen je s članicom Pirata, Lydijom Frankom, alias “Svećenica kaosa”. Od izbora 2009. godine pokušavaju ući u češki parlament, a u međuvremenu su ušli u nekoliko gradskih vijeća, pa je tako, primjerice, gradonačelnik poznatih čeških toplica Mariánské Lázně iz piratskih redova. U praškom poglavarstvu sjede četiri pirata i njihovom zaslugom otkriveno je nekoliko korupcijskih slučajeva.
U predizbornoj kampanji Pirati su se našli pod teškom paljbom. Tradicionalne demokratske stranke pucale su po njima skoro jednako kao i prema pobjednicima izbora, populistima iz pokreta ANO tajkuna Andreja Babiša, ekstremistima ili nereformiranim komunistima. Liberalni TOP 09 je na svojoj Facebook stranici postavio logo Pirata sa srpom i čekićem, kandidati iz redova ODS-a su čelnika Pirata nazivali “Babiš s dreadlocksima” i slično. Gotovo sve tradicionalne stranke su Piratima iznad glave nasađivali auru antisistemskog pokreta. Bezuspješno. Pirati su dobili više glasova i od jake socijaldemokratske mašinerije, i od demokršćana i liberala. Vrlo česti argument protiv Pirata je njihovo neiskustvo. Mnogi ih vide kao i sve ostale protestne stranke koje je politika pojela tijekom jednog izbornog mandata, a koje su s velikom medijskom pompom stupile na scenu.
Pirat Bartoš inače je DJ psihodelične trans muzike, svira harmoniku u skupini “Nogama naprijed”, te je strastveni zaljubljenik u knjige i filmove (FOTO: Facebook/Ivan Bartoš)
“Česi na svim izborima traže nešto novo, a ovaj put je situacija išla na ruku Piratima. To je svježa formacija koja je uspjela zbog većeg interesa mladih birača za ovogodišnje izbore, zbog njihove potražnje za drugim tipom pobune, nego što je protest babišovskog ili okamurovskog tipa. Pirati su preuzeli brojne liberalne birače, koji su u prošlosti birali zelene (Zeleni nisu ni prešli izborni prag op.a.) ili TOP 09 (jedva su se provukli op.a.). Preko deset posto za nepredvidljive Pirate jest iznenađenje, ali to samo podvlači koliko je gađenje čeških birača prema standardnom modelu politike”, kaže za Lupigu Petr Honzejk, komentator uglednog češkog dnevnika Hospodářské noviny. Mnogi komentatori i analitičari slično gledaju na uspjeh Pirata, pa i politolog Milan Nič, iz njemačkog think-tanka GDAP koji je za Financial Times izjavio kako su Pirati izraz frustracije češke mladosti koja jednostavno nije imala drugi izbor.
Piratske stranke nikle su po cijelom svijetu, najviše u Europi kao otpor utjecajnim lobističkim skupinama i ograničavanju osnovnih ljudskih prava. Najveći uspjeh imaju u Islandu i u Švedskoj. Informacije i njihov ogromni utjecaj u modernim društvima glavno je polje djelovanja piratskih stranaka. Tako se i češki pirati zalažu za transparentnost javnog sektora, građanske slobode, diobu i slobodan protok informacija, efektivno iskorištavanje tehnologije i zaštitu privatnosti. Češki Pirati se zalažu i za dekriminalizaciju i legalizaciju lakih droga, efektnije školstvo i zdravstvo, s naglaskom na borbu protiv korupcije u zdravstvu. Lijevo orijentirani, daju prednost interesima građana pred krupnim kapitalom. Biznis, po njihovom viđenju, ne bi smio vladati društvom već mu služiti.
Češka novinarka lijeve orijentacije Saša Uhlova za Lupigu kaže kako Pirati uopće nisu ljevičarikakvima ih smatraju neki analitičari, već liberali.
“Oni nemaju čvrsta uvjerenja. Kažu da ne postoje lijeva i desna rješenja, već samo dobra i loša i toga se i drže. Tako da nije moguće predvidjeti kako će se o nekim stvarima izjašnjavati i kako će se ponašati u parlamentu. Njihov uspjeh korespondira s otklonom birača od tradicionalnih stranaka i traženjem antisistemskih rješenja”, rezimira Uhlova.
Osnovne poruke svog programa Pirati su ispisali na stranačkom autobusu (FOTO: Facebook/Ivan Bartoš)
Mnogi češki liberalni politički komentatori sada se pribojavaju različitih pogleda unutar stranačke baze Pirata u odnosu na NATO koji liberali vide kao jamac sigurnosti zemlje, imajući u vidu blisku prošlost i pojačan ruski utjecaj u Češkoj preko predsjednika Miloša Zemana i kruga njemu bliskih suradnika i poduzetnika proputinovski orijentiranih, koji se protive sankcijama EU prema Rusiji. Činjenica je da članovi Pirata koji su imali negativni stav prema NATO-u nisu više na čelnim pozicijama stranke. Lider Pirata Bartoš je u ovoj predizbornoj godini stalno naglašavao da se ne protivi članstvu u NATO-u, ali da mu je osobno bliža ideja o obrani na razini EU. Govorio je i da mu se kao zadrtom pacifistu mnoge intervencije NATO-a u svijetu ne sviđaju.
“Pirati ne demonstriraju ni ‘za’ ni ‘protiv’ NATO-a, nitko od nas ne daje javno podršku ni Rusiji ni Americi. Izlaziti iz nekog okvira je besmisleno, radije ćemo stvari popraviti iznutra”, jedan je od Bartošovih Facebook statusa o ovoj temi.
Pirati su bili vrlo oprezni oko pitanja migranata zbog zahuktale atmosfere u društvu oko te teme, Bartoš je stalno naglašavao razliku između izbjeglica s ratnih područja kojima treba pomoći, i ekonomskih migranata. Smatraju da kvote nisu rješenja, a govorili su i da je neukusno na sudbini izbjeglica i migranata graditi politički uspjeh.
Na Pirate se ne gleda blagonaklono i zbog njihovog prijedloga o uvođenju općeg referenduma i ostalih alata izravne demokracije koji bi oslabio predstavnički sistem.
Pirati u akciji (FOTO: Facebook/Ivan Bartoš)
“Ja želim živjeti u slobodnoj zemlji, a ne u soc-fašističkom uređenju i rintati u Burešovoj firmi (Bureš = navodno tajno ime Babiša dok je bio suradnik komunističke tajne službe StB op.a.)” – ovo je Bartoš napisao na Facebooku kad je pročitao program ANO-a. Babiš mu je odgovorio da je čitajući njihov program vjerojatno pušio travu, aludirajući na Bartošov životni stil i dreadlockse.
Danas je u razgovoru za jednu internet televiziju, čelnik Pirata, na pitanje hoće li ipak ući u koaliciju s Babišom izjavio da je sa 22 zastupnika spreman za rad u parlamentu i ponovio, nakon što ih je Babiš spomenuo kao moguće saveznike, da neće podržati čovjeka pod policijskom istragom.
„Babiš šalje poljupce smrti”, izjavio je Bartoš nakon što je lider pokreta ANO svim predsjednicima stranaka čije su stranke ušle u parlament poslao SMS s čestitkom i pozivom za suradnju.
“Suradnja s Babišom ne, ali želimo sudjelovati u razgovoru o vladi zbog naših programskih prioriteta”, zaključio je pirat Bartoš odbijajući i mogućnost tihe podrške Babiševoj manjinskoj vladi.
U slučaju Pirata ankete nisu promašile (FOTO: Hina/EPA/Filip Singer)
Naš sugovornik Petr Honzejk smatra da Pirati “neće ići” s Babišem.
“Pirati neće podržati Babiša jer bi to za njih značilo brzo političko samoubojstvo”, objašnjava nam.
Okamura – nekad žrtva rasizma sad tvrdokorni ekstremist
Češka je najuspješnija zemlja bivšeg Sovjetskog bloka. Ima najmanju nezaposlenost u EU, oko tri posto, najvišu stopu rasta 2,5 posto, jedna je od najsigurnijih zemalja na svijetu. Kako je moguće da ekstremistička stranka dobije deset posto u zemlji gdje nema terorizma, izbjeglica i migranata, gdje su realni problemi slabo plaćeni nekvalificirani rad, zaostatak prosječnih plaća za zapadom Europe, niske mirovine, problemi u zdravstvu i školstvu, pola milijuna građana pod teretom duga?
Okamura, japansko-korejsko-češkog podrijetla, sam žrtva rasizma i u Češkoj i u Japanu, i po vlastitom priznanju zbog toga je mucao do 14. godine života, stvorio je stranku koja bukvalno parazitira na strahu izmanipuliranih ljudi (FOTO: Hina/EPA/STR)
“Okamura je najbolje iskoristio europski trend protiv migracije i nezadovoljstva s Europskom Unijom. Za to su krive i ostale stranke koje su toliko dugo plašile građane migracijom i Bruxellesom, pa su birači našli ‘frajera’ koji obećava tvrdu ruku: zabraniti islam, izaći iz Unije, zemlju opasati bodljikavom žicom. Okamura je uspio do maksimuma iskoristiti društvene mreže, na svojoj stranici ima na stotine tisuća privrženika, čak više nego Babiš. Zaobišao je tradicionalne medije, komunicirao izravno s biračima, stvorio svojevrsno informacijsko geto. Ovo je prvi put u češkoj povijesti da je stranka desnog političkog ekstremizma dosegla takav uspjeh. Prvi put je desni ekstrem porazio lijevi. KSČM (nereformirani komunisti koji se nisu odrekli staljinističke prošlosti, op.a) nije uspjela uhvatiti trend vremena i pala je na najgori rezultat u povijesti”, objašnjava Honzejk za naš portal.
Okamura, japansko-korejsko-češkog podrijetla, sam žrtva rasizma i u Češkoj i u Japanu, i po vlastitom priznanju zbog toga je mucao do 14. godine života, stvorio je stranku koja bukvalno parazitira na strahu izmanipuliranih ljudi te sortira ljude prema vjeri. Protiv je Roma i islama kao religije, ocrnjuje predstavnički sistem demokracije, okrivljuje Bruxelles za sve probleme u društvu, simpatizira s Putinovom Rusijom i želi Češku izvesti iz okrilja zapadne Europe. Okamuru podržava i predsjednik Zeman koji pak podržava i tajkuna Babiša. Može li se dogoditi suradnja Okamure i Babiša, premda su takvo nešto obojica isključivali u predizbornim obraćanjima javnosti.
Okamurin “preuređeni” predizborni plakat (FOTO: Hina/EPA/Martin Divisek)
“Okamura će ga podržati ili izravno ili podrškom manjinske vlade ako mu Babiš obeća da će u češki pravni poredak uvesti opći referendum, što bi omogućilo raspisivanje referenduma o istupanju iz EU, što je glavni cilj okamurovaca”, predviđa Honzejk.
Ono što je lako predvidjeti jest da Češku čekaju nestabilna vremena. Kakvu će koaliciju oformiti tajkun Babiš ostaje nam vidjeti, a mi podsjećamo na Havelovu prigodnu opasku o slabosti demokracije – “Prirodni nedostatak demokracije je to što onima, koji s njom misle pošteno, neizmjerno veže ruke, a onima koji je ne uzimaju za ozbiljno omogućava takoreći sve.”
Lupiga.Com