Nakon smrti iranskog predsjednika Ebrahima Raisija postavlja se pitanje kakva je politička budućnost te zemlje. Poznavaoci prilika ne očekuju suštinske promjene.
Kada je položila zakletvu, novoizabrana predsjednica Sjeverne Makedonije Gordana Siljanovska-Davkova upotrijebila je istorijski naziv „Makedonija“ – i time ponovo rasplamsala stari spor na Balkanu.
Dvije konferencije za medije ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Konakovića, koje su mnogi označili kao bespotrebne ispade, mada je očigledno bilo riječ o raspadu, odnosno meltdownu.
Indikativno je i to što Republikanska stranka više i ne pokušava da ponudi bilo šta što liči na izborni politički program. Pred izbore 2020. jednostavno su ponovili program iz 2016. i zakleli se na odanost Trumpu.
Na zasjedanju u Briselu 21. i 22. marta 2024. godine, Vijeće EU odobrilo je otvaranje pregovora s BiH “te pozvalo Komisiju da pripremi Pregovarački okvir s ciljem da ga Vijeće usvoji u trenutku kada se poduzmu svi relevantni koraci navedeni u preporuci Komisije od 12. oktobra 2022”.
Prema istraživanju Euronewsa i agencije Ipsos krajnja i evroskeptična desnica će na izborima za Evropski parlament početkom juna ostvariti pobedu u šest od 27 zemalja članica EU.
Bosna i Hercegovina jedina je zemlja Zapadnog Balkana bez zakona o vanjskim poslovima. Dok očekuje otvaranje pregovora s Evropskom unijom, bez jasnog zakonskog i strateškog okvira vanjske politike, naša zemlja se muči da uspostavi jasan odnos prema ključnim geopolitičkim pitanjima - poput ratova u Ukrajini i Gazi, ali i osnovnim pitanjima poput predstavljanja u regionu.
Pušta balone, dijeli bombone, otvara kozmetičke salone, dijeli baklave, popravlja fasade, podržava prodaju bijele tehnike, promoviše, šalje poruke, grli djecu, odgovara medijima preko twittera, dijeli “zlatnike” bez vrijednosti… Nastavite niz