Desnica menja Nemačku. Počelo je izvrtanje vrednosti i oseća se promena paradigme: politički preokret kome se ne nazire kraj. Uspeh Alternative za Nemačku (AfD) nije iznenađenje i nije bio neizbežan, ali druge partije i mediji su stajali sa strane i nemo posmatrali njen uspon.
Mnogi te kritikuju pred ove proteste, kritikuju te stalno, pogotovo da si mlitava i bezidejna. U velikoj mjeri se sa njima slažem, ali moramo biti objektivni pa reći da su i tebi mandat dali građani Republike Srpske, kao što su dali i Režimu. Tako ona da narod ima vlast kakvu zaslužuje, važi i za Opoziciju, jer i ona je takva kakvu narod zaslužuje.
Ovih bi dana sporazumom vlasti i dijela opozicije trebala biti okončana drama vezana uz obezbjeđivanje preduslova za izbore u Crnoj Gori. No iza svečane krilatice “Prelazna Vlada izbornog povjerenja” krije se haotična politička situacija u kojoj niko nikom ne vjeruje, a solidnih garancija za fer izbore nema.
Kontraprotesti vlasti kao odgovor na najavljene proteste opozicije, dio su šireg plana koji podrazumijeva odstupnicu Milorada Dodika i njegovog najbližeg okruženja i sa vlasti i iz Republike Srpske, tvrdi pouzdan izvor blizak aktuelnoj vlasti.
Dragi otpušteni radnici: provjerite da li u napuštenim fabrikama u kojima ste radili žive neke rijetke zmije, krtice, ptice ili međedi. Javite se Evropskoj uniji: oni će ih zaštititi.
Na jučer održanom prvom krugu austrijskih predsjedničkih izbora uvjerljivo je pobijedio kandidat ekstremno desne Slobodarske stranke (FPÖ) Norbert Hofer, osvojivši 36,4% glasova. Na drugom mjestu, kojim si je osigurao drugi krug, završio je formalno nezavisni kandidat (iako podržan eksplicitno od Zelenih) Alexandre Van der Bellen s 20,4% osvojenih glasova.
Zanimljivo je kako su se svi antifašistički orijentirani političari, politički analitičari, novinari i politički komentatori, osim ipak rijetkih, oduševili predsjedničinom nedvosmislenom osudom tzv. NDH i zločinačkog ustaškog režima, govoreći i pišući o tome kao da se ne radi o iznuđenom potezu, već o predsjednici RH kao uvjerenoj antifašistkinji.
Povremene rasprave, pa i žestoke prepirke o prirodi bosanskohercegovačkog društva, u kojima se ono ljulja između svoje evropske pripadnosti i vjerskih dogmi i zabrana, rasplamsavaju se sa gotovo svakim pokušajem izbora između te dvije krajnosti ili pokušajem njihovog pomirenja i koegzistencije.
