Foto: BETAPHOTO AP Photo/Vahid Salemi, File
Nakon smrti iranskog predsjednika Ebrahima Raisija postavlja se pitanje kakva je politička budućnost te zemlje. Poznavaoci prilika ne očekuju suštinske promjene.
Piše: Kersten Knipp
Nejasno je pod kojim okolnostima je stradao iranski predsjednik Ebrahim Raisi. O tome će se sada vjerovatno mnogo spekulisati, kaže Sara Bazobandi, ekspertkinja za Iran sa Njemačkog instituta za globalne i regionalne studije iz Hamburga.
„Uzrok je mogao da bude nesrećan slučaj, tehnički problemi, ali i sabotaža, možda i iz Raisijevog okruženja. Ništa se ne može isključiti, sve je u igri”, priča ona.
Iranci će narednih dana i nedjelja vjerovatno s pažnjom pratiti istragu o okolnostima pada predsjedničkog helikoptera na povratnom letu iz Azerbejdžana, u kojem su poginuli Raisi, ministar spoljnih poslova Amir Abdolahijan i još devetoro ljudi.
Red i mir?
Režim pokušava da održi red i mir. „Uvjeravamo da neće biti ni najmanjeg problema u upravljanju zemljom”, navodi se u saopštenju vlade objavljenom u ponedjeljak.
I Savjet staratelja ističe spremnost da se državni poslovi uredno nastave: „Uz Božiju pomoć, poslovi nacije i naroda nastaviće se bez prekida”, saopšteno je iz tog tijela.
Vršilac dužnosti biće Raisijev prvi zamjenik Mohamed Mohber. On je već dobio nalog od vrhovnog vjerskog vođe, ajatolaha Alija Hameneija da u roku od pedeset dana organizuje nove izbore.
Mohberovo imenovanje za vršioca dužnosti moglo bi da znači da bi, zbog njegovog dobrog odnosa s Revolucionarnom gardom, ona mogla da ima još veći uticaj u budućnosti, ocijenio je na platformi Iks Hamidreza Azizi, politikolog iz Berlinske fondacije za nauku i politiku.
Iznenađenja na novim izborima?
Sara Bazobandi očekuje da će se novi izbori najvjerovatnije održati u predviđenom roku. „Može se, međutim, pretpostaviti da oni ni ovoga puta neće biti legitimni i da neće odražavati volju stanovništva. Biće održani lažni izbori.”
Izbori će se u svakom slučaju održati u veoma turbulentno vrijeme za režim i državu.
Prema procjenama njemačke kompanije za poslovne informacije German Trade and Invest, ove godine u Iranu bi stopa inflacije mogla da bude veća od četrdeset odsto, a stopa nezaposlenosti premašiće granicu od deset procenata.
Nemirno vrijeme ilustruje i to što režim sve češće pribjegava smrtnoj kazni. Prema organizaciji za ljudska prava Amnesti internešenel, prošle godine su izvršena 853 pogubljenja – većinom za prestupe u vezi sa drogom.
Takođe, šest muškaraca pogubljeno je u vezi s masovnim protestima 2022, a jedan u vezi s protestima koji su širom zemlje održani u novembru 2019. godine, navodi Amnesti. Ujedno se preduzimaju i oštre mjere protiv žena koje se protive režimu.
To, između ostalog, doprinosi činjenici da će vjerovatno malo ljudi izaći na izbore, kaže Bazobandi. „Ne vjeruju režimu i ne nadaju se promjenama. Osim toga, mnogi smatraju da se rezultat izbora već sada zna.”
Hamidreza Azizi slično ocjenjuje. Biće, navodi, veliki izazov mobilisati birače u narednih pedeset dana. Nedavno je na parlamentarne izbore izašlo samo osam odsto ljudi s pravom glasa.
Politikolog Karim Sadjadpur iz Karnegijeve fondacije napisao je na Iksu da se ne može isključiti mogućnost da će Raisijeva smrt izazvati krizu oko toga ko će ga naslijediti.
Najzanimljivije pitanje i jeste to ko bi mogao da zamijeni pokojnog predsjednika, slaže se Bazobandi. „Ne može se isključiti mogućnost da će to biti njegov dosadašnji potpredsjednik.”
Protesti?
Smatralo se takođe da će pokojni predsjednik naslijediti 85-godišnjeg ajatolaha Alija Hameneija, ali će sada njegova smrt vjerovatno ponovo pokrenuti debatu o tome ko bi mogao da bude imenovan na funkciju revolucionarnog vođe.
Smatra se da je mogući kandidat Hameneijev sin Modžtaba Hamenei. To bi, međutim, mogao da odbaci veliki dio stanovništva, smatra Sadjadpur i t tom slučaju bi, dodaje, moglo da dođe do protesta.
Sara Bazobandi, pak, smatra da su novi protesti malo vjerovatni. „Režim je prije dvije godine sa takvom brutalnošću ugušio proteste nakon smrti Jine Mahse Amini, da je veliki dio opoziciono orijentisane populacije obeshrabren.”
Amini je umrla u pritvoru pošto je uhapsila takozvana moralna policija jer nije pokrila kosu u javnosti onako kako je propisano strogim iranskim zakonima. Sumnjalo se da je umlaćena do smrti.
Suštinske promjene?
Takođe je isključeno da će režim promijeniti kurs, smatra Bazobandi: „Raisi je dobijao uputstva od Hameneija. On je bio marioneta, a i slijedeći predsjednik se neće bitno razlikovati.”
Slično to vidi i Mohamad Ali Šabani, urednik sajta amwaj.media koji prati situaciju u Iranu.
„Prijevremeni predsjednički izbori nude Hameneiju i višim ešalonima države priliku za promjenu kursa kojom bi se sačuvao obraz, a nezadovoljnim glasačima otvorio put povratka u politički proces”, kaže Šabani.
„To, međutim, zahtijeva stratešku odluku o zaokretu kojom bi se proširio politički krug koji je tokom vremena postajao sve uži. Do sada je politički establišment težio tome da udvostruči konzervativnu vladavinu”, dodaje on.
Slične ocjene stižu i iz političkog Berlina. „Osnovna orijentacija iranske politike ostaće nepromijenjena”, citiraju novinske agencije Nilsa Šmida, portparola njemačkih socijaldemokrata (SPD) zaduženog za spoljnu politiku.
„Autoritarni sistem dovoljno je stabilan da se nosi sa smrću predsjednika”, navodi on. Ništa se, smatra Šmid, neće promijeniti u pogledu nedostatka legitimiteta i nesposobnosti da se reformiše vladavina mula u Teheranu.