Foto: Armin Durgut/PIXSELL
Iako je CIK BiH zatražio, na sjednici Vijeća ministara 20. aprila nije bilo govora o zahtjevu da se odobre sredstva iz budžetskih rezervi, a Arnautović kaže kako je nezvanično objašnjenje da dostavljeni materijal CIK-a BiH nije bio potpun
Predsjednik Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK BiH) Suad Arnautović najavio je u četvrtak, 21. aprila da će CIK BiH raspisati opće izbore na sjednici 4. maja, iako potrebnog novca nema jer budžet za 2022., u kojem bi se trebala predvidjeti sredstva, još nije usvojen.
Od potrebnih više od šest miliona, trenutno je na raspolaganju oko 625.000 KM, kako je potvrđeno za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Ministarstva financija i trezora BiH.
“Falio papir”
Arnautović je kazao da će se izbori održati u nedjelju, 2. oktobra 2022. te da Vijeće ministara BiH po zakonu “mora u roku od 15 dana od raspisivanja”, odnosno do 19. maja, “osigurati sredstva za njihovo provođenje”.
Iako je CIK BiH zatražio, na sjednici Vijeća ministara 20. aprila nije bilo govora o zahtjevu da se odobre sredstva iz budžetskih rezervi, a Arnautović kaže kako je nezvanično objašnjenje da dostavljeni materijal CIK-a BiH nije bio potpun.
“Ispunili smo sve birokratske zahtjeve. Očekivali smo da će to biti raspravljeno, pa kakva god odluka da bude. Ako neku stvar ne želite uraditi, naći ćete razlog da to odbijete”, rekao je Arnautović.
Arnautović je dodao da će se CIK BiH “striktno pridržavati zakona i rokova” te da su nakon 19. maja, ako se ne riješi pitanje financiranja izbora, na potezu i pravosudne institucije.
“Bit ćemo uporni i mi ćemo ispoštovati sve zahtjeve Ministarstva finansija i trezora BiH i Vijeća ministara i drugih organa ako bude drugih birokratskih procedura”, zaključio je Arnautović.
Ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić, jedan od članova Vijeća ministara BiH, za Radio Slobodna Evropa (RSE) je kazao da je uoči jučerašnje sjednice predlagao tačku o novcu za izbore, ali nije prihvaćena.
Prema poslovniku Vijeća ministara BiH, Kolegij odlučuje dnevnom redu.
Čine ga predsjedavajući Zoran Tegeltija iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i njegova dva zamjenika – ministrica vanjskih poslova Bisera Turković iz Stranke demokratske akcije (SDA) te ministar financija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda iz Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ).
Bevanda je dan nakon sjednice Vijeća ministara BiH odbacio, kako je naveo, “optužbe da on na bilo koji način opstruira održavanje ovogodišnjih općih izbora u BiH”.
“Očigledno je da postoji ‘orkestriran napad’ na mene iz CIK-a BiH koje se redovito oglašava u pojedinim medijima uz tvrdnje da jedan čovjek može opstruirati donošenje proračuna ili odluku kolektivnog organa kakvo je Vijeće ministara BiH.
Pri tome niko ne navodi argumente niti se poziva na zakonske procedure jer time bi negirali tvrdnju da jedan čovjek, pa premda to bio i ministar finansija, može zaustaviti izborni proces u jednoj državi”, naglasio je Bevanda.
Koliko ima novca u budžetskoj rezervi?
Institucije BiH se, zbog nepostojanja budžeta za 2022. godinu, financiraju na temelju odluka o privremenom financiranju. U tim odlukama se ne mogu naći dodatna sredstva za, naprimjer, investicije ili povećanje plaća, pa tako ni za održavanje izbora.
Vijeće ministara BiH ima na raspolaganju i tzv. budžetske rezerve, koje čine prenesena sredstva iz prethodnih godina, iz kojih je CIK BiH zatražio novac za provođenje izbora.
Pri tome su iz CIK-a BiH naglasili da će biti potreban veći iznos od 11,72 miliona maraka koliko je koštalo održavanje prethodnih općih izbora 2018.
Iz Ministarstva financija i trezora BiH su u pisanom odgovoru za Radio Slobodna Evropa najprije podsjetili da je budžet za pretprošlu, 2020. godinu “temelj za provedbu privremenog financiranja institucija BiH u 2022. godini”, budući da nije donesen ni budžet za prošlu, 2021.
Po tome je, navode iz ovog ministarstva, “za 2022. planirana tekuća pričuva u iznosu od 2,45 miliona maraka” ili oko 1,25 miliona eura.
“Sukladno ovoj činjenici, raspoloživa tekuća pričuva u drugom kvartalu (april-jun) 2022. godine iznose 612.500 maraka (oko 313.000 eura), odnosno jednu četvrtinu iznosa tekuće pričuve planirane u Proračunu za 2020. godinu”, pojasnili su iz ovog ministarstva.
Potrebnog višemilionskog iznosa za izbore izričito iz planiranih budžetskih rezervi – nema.
Što se tiče korištenja budžetskih rezervi, iz Ministarstva financija i trezora BiH su napomenuli da odluku o tome donosi Vijeće ministara BiH, nakon što to ministarstvo da svoje mišljenje.
“Sredstva iz tekuće pričuve mogu se koristiti za ‘financiranje hitnih i izvanrednih izdataka i programe koji nisu uvršteni u proračun’, ‘financiranje troškova međunarodnih sporova i arbitraža’, ‘financiranje novih institucija BiH koje tijekom fiskalne godine steknu status proračunskog korisnika’ i ‘grantove neprofitnim organizacijama'”, naveli su iz ovog ministarstva.
Iz Ministarstva financija i trezora BiH su napomenuli i da je zakonom propisano da “tijekom trajanja privremenog financiranja, Vijeće ministara BiH može donijeti posebnu odluku o rashodima koji nisu bili predviđeni proračunom iz prethodne godine”.
Međutim, i ta sredstva mogu se koristiti samo u iste svrhe kao i sredstva iz tekuće pričuve.
CIK BiH može posuditi sredstva
Vehid Šehić, bivši član CIK-a BiH koji danas nadgleda održavanje izbora kroz koaliciju nevladinih organizacija Pod lupom, kaže da je zakonski moguće i da neko donira ili posudi novac CIK-u BiH.
“Bila je takva pozajmica Vlade Republike Srpske CIK-u BiH 2007. godine. Može da reaguje i međunarodna zajednica. Međutim, sve što je vodilo tehničkom unapređenju izbora, sve je to provedeno donacijama međunarodne zajednice, nikad iz budžeta države. I to pokazuje neodgovornost vlasti – idemo i molimo ‘sadaku’, a sredstva postoje. Mislim da će ovi izbori biti omogućeni, bez obzira kojim će se to sredstvima finansirati”, kazao je Šehić za Radio Slobodna Evropa.
Milan Jelić, tada predsjednik entiteta Republika Srpska (RS) i član SNSD-a, preminuo je 30. septembra 2007. Umjesto njega je 9. decembra 2007. izabran SNSD-ovac Rajko Kuzmanović.
Vijeće ministara BiH, na čijem čelu je bio Nikola Špirić, također član SNSD-a, nije tada u zakonskom roku odobrilo CIK-u BiH 1,9 miliona maraka (oko 970.000 eura) za održavanje vanrednih izbora za predsjednika RS-a.
Reagirala je Vlada RS-a, na čijem čelu je tad bio predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, te posudila CIK-u BiH dio novca od 900.000 maraka (oko 457.000 eura) 15. novembra 2007.
Taj novac je iskorišten da bi se podmirili troškovi za slanje glasačkih listića u inostranstvo što je bilo nužno kako ne bi došlo do prolongiranja izbora. CIK BiH je kasnije tu pozajmicu vratio Vladi RS-a.
Nema budžeta, ni novog izbornog zakona
Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine još uvijek nije usvojila budžet za prošlu, 2021. godinu, kao ni za tekuću 2022.
Prošlogodišnji prijedlog budžeta odobrilo je Vijeće ministara i Predsjedništvo BiH, ali on nije usvojen u državnom parlamentu.
Predstavnici iz entiteta Republika Srpska krenuli su krajem jula u bojkot rada u državnim institucijama nakon što je bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice (OHR) u BiH Valentin Inzko nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojima je, između ostalog, kriminalizirano negiranje genocida i drugih ratnih zločina.
Izrada budžeta za 2022. godinu, u kojem bi se trebala predvidjeti i sredstva za održavanje izbora, još uvijek je u toku. Cijelu prošlu kao i prvih šest mjeseci tekuće godine institucije BiH se financiraju na temelju odluka o privremenom financiranju.
Iz Ministarstva financija i trezora BiH navode da su oni “samo tehnički izvršitelj u procesu donošenja proračuna”.
Nakon što Vijeće ministara usvoji Nacrt budžeta, taj dokument se šalje ustavnom predlagaču – Predsjedništvu BiH koje utvrđuje prijedlog Zakona o budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2022.
Predsjedništvo BiH ga na konačno usvajanje upućuje u parlamentarnu proceduru na izjašnjavanje Zastupničkom domu i Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH koji u konačnici svajaju proračun.
“Iz Ustava i zakona je jasna procedura. Proračun ne donosi pojedinac Vjekoslav Bevanda, niti njegova politička stranka što je političkim strankama sklonim politikantstvu sasvim jasno, ali zamjenom teza dižu sebi rejting, ali i tenzije u državi da bi prikupili jeftine političke poene”, saopćio je Bevanda.
Bevanda je dodao da se, “nakon što je 30. marta ove godine u Fiskalnom vijeću uvojen Globalni fiskalni okvir, usporedo sprema Dokument okvirnog proračuna (DOP) i budžet za 2022.”
“I taj se posao ne radi preko noći niti po nečijim željama, već po procedurama”, kazao je ministar financija i trezora Vjekoslav Bevanda.
Ko misli da izbora ne može biti?
Predstavnici Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, iz čijih redova dolazi i državni ministar financija, smatraju da “nema zakonskih uvjeta za održavanje izbora”.
Pri tome ističu da nisu izmijenjeni Izborni zakon i Ustav BiH, čije je neke odredbe poništio Ustavni sud BiH, a druge u predmetima kolektivno nazvanim“Sejdić-Finci” Evropski sud za ljudska prava iz Strasbourga proglasio je diskriminatornim.
Zbog toga ih politički protivnici optužuju da “blokiraju donošenje budžeta”, odnosno “blokiraju odobravanje sredstava za održavanje izbora”.
Dosadašnji pregovori, održavani i uz posredovanje međunarodne zajednice, bili su neuspješni, a krajnji rok za izmjene izbornog zakonodavstva je 4. maj kada CIK po zakonu mora raspisati ovogodišnje opće izbore u BiH.
Glavni politički čelnici su u februaru 2022. spomenuli i mogućnost odgađanja izbora. Predstavnici međunarodne zajednice u BiH su odbacili obje mogućnosti.
Na općim izborima građani BiH biraju članove Predsjedništva i zastupnike u Parlamentarnoj skupštini BiH, zastupnike u parlamentima entiteta Republika Srpska i Federacija BiH te zastupnike u deset kantona u Federaciji BiH.