Prođoše i ti FAMOZNI dugo očekivani PROTESTI i BAJIN KONTRAMITING, "SRCEM ZA SRPSKU". Ima nekoliko stvari koje bi nakon što su dešavanja iza nas MORALE biti NESPORNE za sve ZDRAVORAZUMSKE LJUDE i one koji zaista žele da se dese ISTINSKE PROMJENE a ne samo PROMJENE STRAŽNICA U FOTELJAMA.
Jučer, 14. 05. 2016. bilo je tačno pet mjeseci od tragičnog odlaska mog sina sa ovog svijeta, ali je još manje prošlo od odlaska dječaka iz Bugojna, o čijoj smrti ne saznasmo ama baš ništa, kao da nije ni postojao. I još manje je od odlaska djevojčice iz Bijeljinje, o čijoj smrti također na saznasmo ni jednu jedinu riječ.
Kada nešto izgubimo, pokušamo da mu nađemo zamenu. Hoarderi gomilanjem predmeta pokušavaju da povrate izgubljeno ili da popune njegovu prazninu. Briga je pomerena od personalnog ka nepersonalnom (osim u slučaju životinja), i osoba na taj način stiče prividni osećaj kontrole. Jednostavno, teže je izgubiti takve predmete, napustiti ih, a praktično nemoguće da će da umru i da nas napuste.
Autobusi su još od jutros pristizali u Banjaluku. Grad je pun policije. Reguliše saobraćaj, čuva javne objekte, "kornjače" skrivene u nekim prolazima. Dvije fizički potpuno odvojene grupe koje su došle na proteste i kontraproteste.
Firma “Tuzla Kvarc” postoji od 1965. godine, prvo kao dio rudnika za proizvodnju i preradu kvarcnog pijeska koji je poslovao u sastavu “Titovi rudnici Kreka-Banovići”, a potom kao OOUR “Tuzla-kvarc” koji se izdvaja u samostalno preduzeće.
Ovo mora da je neki Trumanov šou,“ pomislio je Petar Petrović, buljeći u plazma ekran nacionalne televizije prateći političku emisiju u kojoj je premijer Srbije Aleksandar Vučić držao „slovo“ o evropskim vrednostima i tome kako je poštovanje ljudskih prava osnova svakog civilizovanog društva.
'Narod je nemoćan, građani su izmanipulisani, a ovi koji nam sve to rade s prešutnim odobravanjem vanjskog svijeta isuviše su jaki, u ekonomskom, medijskom i svakom drugom smislu. Ovo je bogata zemlja izmanipulisanih građana.', kazao je, između ostalog, u svom posljednjem intervjuu jedan od najpoznatijih bosanskohercegovačkih filozofa Esad Bajtal.
Well, what were you wearing?, pitanje koje se često postavlja žrtvama seksualnog zlostavljanja, inspiriralo je umjetnicu Katherine Cambareri da istraži što su žrtve zaista nosile.
Pitanje koje je važno i o kojem ovisi održivost čitavog ekonomskog i društvenog sustava na duge staze jest upravo pitanje nezaposlenosti mladih između 15 i 29 godina čija stopa raste iz godine u godinu.
