14. jula 1930. Albert Ajnštajn je u svom domu na periferiji Berlina ugostio indijskog filozofa, muzičara i nobelovca Rabindranat Tagoru. Njih dvojica su tada vodili vrlo podsticajan i interesantan razgovor.
Deo generacije koja živi u vremenu gotovo neograničenih mogućnosti za komunikaciju, nespreman je za suočavanje sa temama koje dovode u pitanje njihove vrednosti i sliku koju imaju o svetu. Reč je o mladima, pre svega u zapadnim zemljama, koji zahtevaju da se čak i u nastavnom gradivu posebno označe sadržaji koji bi mogli da ih uznemire jer se kose sa njihovim stavovima. Ovakvo shvatanje političke korektnosti podstaklo je rasprave gde je „crvena linija“ kojom će se obezbediti i pravo pojedinca na slobodu govora, i da ona ne ugrožava prava drugih?
U ovom tekstu, izvađenom iz knjige Anti-Rocard, ili zrake utopije Daniel Bensaid skicira ekonomsku politiku druge polovine sedamdesetih godina. Rocard je, krijući se iza tobože govora o samoupravljanju, što je bilo usklađeno s tim dobom, branio temeljne interese kapitala.
Iz rubrike „Pojmovnik“ petog broja časopisa RAD. prenosimo tekst Borisa Postnikova o popularnim ideologemima „korupcija“ i „uhljebi“: „Razlog za ovako kasno paljenje masovnih strasti napokon dovodi pripovijest o uhljebima u jasnu vezu s već pomalo zaboravljenom pričom o borbi protiv korupcije: i jedna i druga služe uglavnom tome da sve ekonomske probleme interpretacijski prebace na teret državnog budžeta, otkrivajući kako oko njega lešinarski kruže lopine i nesposobnjakovići, i to baš u vrijeme kada para, eto, više nema kao što ih je bilo prije.“
Čak i u najteža vremena Istanbul je prelep grad, a Bosfor impresivan prolaz između dva mora. Turci će vam zameriti ako ga slučajno nazovete rekom. U pravu su. Jer Bosfor ima životnu energiju sa kojom se nijedna reka ne može uporediti. Provedite pet minuta posmatrajući Bosfor i shvatićete zašto je Orhan Pamuk, turski dobitnik Nobelove nagrade za književnost, bio toliko opčinjen ovim moreuzom dok je odrastao i svakodnevno gledao prekookeanske tankere i ratne brodove na putu između Azije i Evrope.
Uloga medija na društvo i pojedinca je ogromna, pa samim tim mediji itekako moraju prihvatiti odgovornost za ono što plasiraju javnosti. Ipak, govoriti o medijima i njihovoj ulozi u izgradnji mira nemoguće je bez razmatranja međusobnog uticaja medija i društva u cjelini.
Ukoliko ste se zapitali kome i čemu služe savremene građevine od kojih vam često zastaje dah, to ste učinili s punim pravom. One su sve više koncetrisane na potrebe elita i najčešće su otuđene od potreba lokalnog stanovništva, iako se izgrađuju uz velike javne subvencije. Istovremeno, savremena arhitektura je u putpunosti potisnuta iz projektovanja javnog stanovanja.
„Prijatelji, žao mi je što javljam loše vijesti, ali rekao sam vam to već vrlo izravno kad sam prošlog ljeta tvrdio da će Donald Trump postati republikanski kandidat za predsjednika“, tako počinje blog poznatog američkog redatelja Michaela Moora naslovljen „Pet razloga zašto će Trump pobijediti“.
