Ovdašnji politički lideri kao tobožnji zaštitnici vitalnih nacionalnih interesa i tokom izborne kampanju pričali su o svijetloj budućnosti. Niko od njih nije spomenuo radnike koje je njihova politika ostavila bez posla, dovela do gladi i uništila im najbolje godina života.
Možda je još uvijek prerano za fatalističke prognoze, no sa dobrom dozom sigurnosti moglo bi se reći da ćemo se ujutro, 9. studenog ove godine probuditi u gorem svijetu nego što je bio onaj kada smo otišli spavati. Naime, dan prije, 8. studenog, održavaju se izbori za 45. predsjednika/predsjednicu Sjedinjenih Američkih Država.
"Hijene urliču, to im je glasanje, hinjski vire iza ćoška, smucaju se okolo, rodbinski su povezane i proždiru sve po redu, bez milosti. Javljaju se na tendere, prolaze, zapošljavaju unutar čopora, gutaju slova i padeže, naopako se krste, preziru osmijehe i trpaju pare u džepove, jastuke i žiro račune. Usta su im puna Boga, slava, svetaca, istorije, falš diploma i loše garderobe. Koze im služe za seks i ishranu"
Zagovornici minimalnog garantovanog dohotka misle da su našli odgovor na ovaj problem: ljudski rad se sve više udaljava od proizvodnje, pa bi isto trebalo da važi i za zarade. Ako mašinama više nisu potrebni ljudi, onda ni ljudima više ne treba da bude potreban plaćeni posao. Kapitalizam je dobrim delom zasnovan na prinudi radnika da prodaju svoju radnu snagu kako bi preživeli, pa bi narušavanje ovog principa bilo zaista revolucionarno.
Ako to, već niste učinili, gospodo, onda odmah podnesite ostavke i povucite se sa čela političkih stranaka, a najbolje i iz političkog života. Na taj način ćete, bar malo, odškrinuti vrata nadi u promjene u Republici Srpskoj.
U svijetu se trenutno nalazi 20 milijuna izbjeglica od kojih je čak 86% smješteno u kampovima koji se nalaze u zemljama koje se smatraju nerazvijenim odnosno zemljama Trećeg svijeta.
Jedna zajednica mislećih ljudi neminovno mora iz dana u dan sustizati i promišljati političke događaje i odgonetati politička značenja koji je zapljuskuju. Naročito kada je riječ o događajima za koje dobar dio političkih građana osjeća da mogu postati ključni i istorijski. BiH i Balkan su krcati tih ključnih ili može biti istorijskih momenata nastalih ili u smišljenoj produkciji ili u haotičnoj spontanoj kreaciji.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija rezolucijom iz 2001. godine, kojom se 21. septembar svake godine proglašava Međunarodnim danom mira, usvojila je i prijedlog da se na isti dan obilježava Svjetski dan prekida vatre i Dan bez nasilja. Kod nas se ovaj dan obilježava u skladu sa tradicijom, huškanjem na rat i nasiljem nad zdravim razumom, i sve to u drugom poluvremenu izborne kampanje za lokalne izbore.
