Države srednje Europe dugo su vremena uzimane kao primjer uspješne tranzicije. Iako je je ekonomska kriza razotkrila krhkost njihovih razvojnih modela, povremeni zajednički istupi zemalja Višegradske skupine u zadnje vrijeme potiču iluziju prema kojoj bi te države mogle postati protuteža dominaciji centra Europske unije. No analiza ekonomske strukture tih zemalja ukazuje na to da je prostor za snažniju integraciju izuzetno ograničen, a daljnja ovisnost o zapadnom kapitalu izvjesna budućnost
Svake jeseni, Ileana Jiménez predaje izborni predmet o feminizmu u privatnoj školi "Elizabeth Irwin", na Manhattanu . Njezini studenti/ice čitaju klasične i suvremene feminističke radove koje su napisale žene različitih rasa i etničkih grupa.
Ideja o rušenju granica u Evropi da bi se podstakao ekonomski razvoj bila je direktan, mada ne i planiran rezultat Versajskog sporazuma. Sporazumom je formirano jedanaest novih suverenih država na ruševinama nemačkog, austrougarskog i sovjetskog carstva. Mnogi političari, ekonomisti, poslovni ljudi, bankari i intelektualci širom Evrope tvrdili su da takav aranžman ne može funkcionisati i da Evropu treba ponovo ujediniti. Motivi i planovi su se razlikovali, ali ciljevi su bili isti: trajan mir, ekonomski rast, demokratija i prosperitet za sve.
Povodom sve češćih priča da u naš odbrambeni sistem treba vratiti obavezno služenje vojnog roka, valja obratiti pažnju na nedavni oglas Direkcije za imovinu Republike Srbije, koja nudi na prodaju velike vojne objekte u Beogradu, Irigu, Kraljevu, Nišu, Novom Sadu, Pančevu, Pirotu, Staroj Pazovi, Surdulici, Užicu, Čačku, Valjevu, Smederevskoj Palanci, Zaječaru i Vršcu.
Kao odgovor na krizu i otuđene centre političke i ekonomske moći, u Holandiji su pokrenute radikalne društvene promene odozdo, od strane običnih građana. Deo novog društvenog koncepta „Holandija u zaokretu“ je i samoupravljanje u preduzećima, koje uz drugačiju organizaciju i radnu kulturu nego u bivšoj SFRJ, kao i uz podršku novih tehnologija – donosi odlične rezultate!
Naglašavanjem self-a i potrebe za samoostvarenjem, autori smatraju da su sklonosti pojedinaca da djeluju u zajedničkom, društvenom interesu sve manje, dok se sve više ističe individualizam i samostalno postignuće.
U Americi gotovo da nema opasnosti od terorizma. Veća verovatnoća je da će vas pogoditi grom, ali globalna opasnost od gromova nije medijski pokrivena 24 sata na dan, niti svuda stoji znak “ako primetiš, prijavi“ koji bi se odnosio na grmljavinu. Zato se i ne izvinjavam za munje i gromove.
Zagovornici uobičajenog narativa o kulturi sjećanja naglašavaju potrebu za suočavanjem s traumatičnom historijskom prošlošću. Nakon sloma socijalizma i restauracije kapitalizma kasnih 1980-ih nisu privatizirane isključivo tvornice, nego i samo pravo na sjećanje. Proizvodnjom nove, revizionističke kolektivne memorije nastao je ideološki paravan koji stoji ispred procesa primitivne akumulacije kapitala i sustavnog uništavanja radničkih prava. Postali smo, naime, svjedocima redefiniranja društvenih odnosa koje počiva na relegitimaciji nejednakosti, do koje zasigurno ne bi došlo bez svojevrsnog kolektivnog – zaborava.
