Foto: Mirela Buljubašić
Cilj takvih odlazaka, barem deklarativno, jeste da djeca nauče o miru, empatiji i važnosti sjećanja. Međutim, način na koji se te posjete organizuju često pokazuje ozbiljno nerazumijevanje psiholoških potreba i granica djece.
Piše: Mirela Buljubašić
Noć uoči Svjetskog dana mentalnog zdravlja ne mogu mirno zaspati.
Jutros u sedam sati đaci devetih razreda svih devet osnovnih škola sa područja općine Tešanj krenuli su u pravcu Memorijalnog centra Potočari Srebrenica. Posjeta se finansira iz budžeta Općine Tešanj za 2025. godinu u iznosu od 20.000 KM. Deveti razredi svih devet osnovnih škola raspoređenih sa svojim razrednicima i razrednicama u devet autobusa koje je...
Foto: Tanjug
„Postoje dve vrste političara“, rekao je Toni Bler 2012, „kreatori stvarnosti i menadžeri stvarnosti“. Dok je poratna politika pre svega stvar dobre uprave, tvrdio je on, izgradnja novog poretka zahteva više kreativnosti „i u ekonomiji i u spoljnoj politici“. Tom zadatku je dorasla samo posebna vrsta vizionarskog vođe.
Više od deset godina kasnije, Bler je udružio snage s Donaldom Trampom, glavnim kreatorom stvarnosti, radi kreiranja halucinantnog plana za Gazu u 20 tačaka. Ideja je da se razoreni Pojas pretvori u nešto nalik kolonijalnom protektoratu: u „posebnu ekonomsku zonu“, očišćenu od kolonijalnih sukoba i punu razvojnih projekata, kroz koju neometano...
Foto: Freepik
Osoba koja se skriva iza autoriteta ne može biti intelektualac, jer ko pristane na to da autoritet umesto njega donosi odluke – zapravo se odriče odgovornosti. Da bi on živeo u miru, neko drugi mora preuzeti odgovornost. Preuzimanje odgovornosti je preduslov slobode. Ne možemo biti slobodni ako prepustimo nekom drugom odgovornost.
Piše: Dragan Stojanović
Je li intelektualac osoba koja u vitrini drži odgovarajuću diplomu, koja u radnoj knjižici ima upisano „intelektualno“ radno mesto (profesor na fakultetu, saradnik u naučnom institutu, naučnik u istraživačkom centru…)? Ili je intelektualac osoba koja mnogo toga zna, koja je široko i duboko obrazovana? Ili je...
Odjeljenje će imati dovoljno iskusnih kadrova u prepoznavanju – i proizvodnji – dezinformacija.
Piše: Srđan Puhalo
Kada je u septembru formirana nova Vlada Republike Srpske na čelu sa premijerom Savom Minićem, Milorad Dodik je najavio formiranje „Odjeljenja za borbu protiv dezinformacija i laži“ tvrdeći da se protiv vlasti u Republici Srpskoj vodi medijski rat i da ga Republika Srpska gubi.
Potom je dodao: “Čak 87 odsto su negativne i 13 odsto ne može da se bori protiv toga. A mi prećutkujemo zato što ne možemo da se nosimo sa budalama, nije to naš nivo da odgovaramo nekom tamo lažljivom pojedincu i njegovim...
Ilustracija: Benjamin Krnić
Slovenska predsjednica Pirc Mursar, iako dolazi iz zemlje koja je još i manja od Hrvatske, nema ni strahova, ni kompleksa od stvaranja funkcionalnije Europske unije, od ukidanja prava veta u odlukama i od zagovaranja europskih vrijednosti humanizma, solidarnosti i antifašizma.
Piše: Dragan Markovina
Vidi se to sve češće posljednjih godina, jednako kao što se vidjelo od dana proglašenja nezavisnosti od SFRJ, koju su Slovenija i Hrvatska proglasile istog 25. 6. 1991. godine, a riječ je o vrijednosnoj provaliji između te dvije zemlje. Istina je, naravno, da su i jedna i druga ispoljavale nacionalističke politike, s bitnom razlikom da je...
Umjesto brzih i površnih rješenja, potrebno je sistemsko i promišljeno jačanje sigurnosti novinara kroz zakonodavne izmjene i javne politike.
Piše: Lejla Turčilo
Učestalost prijetnji i napada (uključujući cyber nasilje i fizičke napade) na novinare i novinarke u Bosni i Hercegovini, kao i nepostojanje adekvatnog odgovora na rastuće nezadovoljstvo profesionalne medijske zajednice neodgovarajućom reakcijom države u slučajevima napada, na izvjestan su način ubrzali traženje institucionalnog rješenja. Nimalo nije iznenađujuće da se i u tom traženju rješenja, kao i u mnogim slučajevima ranije, uglavnom traži instant odgovor i uglavnom pojavljuju brojni (relevantni i irelevantni) akteri sa različitim (počesto i nepromišljenim ili nedovoljno promišljenim)...
Mural u Rijeci, foto: Prometej
Smatram da je ljutnji učinjena nepravda jer se radi o emociji koja je najviše osporavana i kažnjavana – pogotovo kad su u pitanju žene – a koja je neophodna za opstanak i ključna za mentalno zdravlje.
Piše: Emina Žuna
Ljutnja nije na dobrom glasu. Nije poželjno biti ljut, a još manje ljuta. Najbolje je biti „nasmijana i pozitivna“, a ako to već ne ide, onda radije i zabrinuta i tužna nego ljuta. Jer ljutnja nekako ne ide uz ulogu žene koja je ta koja smiruje druge, žrtvuje se i prilagođava. Žene su uglavnom one koje se...
Foto: Mašina
Nova kampanja studenata „LJubav je otpor“, otpočela je ovih dana, baš negde na četvrt veka od Petog oktobra, u kome je tadašnji „Otpor“ imao ključnu ulogu. Novi diktator, novi otpor, ali u suštini isti onaj od pre, koji se ljubavlju, humorom i osmesima borio protiv mržnje – glavnog elementa Miloševićeve vlasti.
Piše: Marko Vidojković
Može se reći da je režim Aleksandra Vučića sustigao Miloševićev u vladanju putem mržnje. Mržnja izbija kroz sve pore našeg društva, a cedi je, na svoja medna usta, upravo šef svih mrzitelja, predsednik Srbije. On mržnjom napaja svoje horde, mržnja kulja iz njegovih medija, iz usta...
NATO vježba
NATO se mora oduprijeti naporima Rusije da ga podrije iznutra
Dronovi nad Poljskom; MiG-ovi koji prelaze estonski vazdušni prostor; telekomunikacioni kablovi oštećeni duboko ispod Baltičkog mora; aerodromi paralizovani kibernetičkim napadima i kvadkopterima; tajanstvene eksplozije i atentati; rojevi botova koji pumpaju propagandu da bi poremetili izbore: ništa od ovoga pojedinačno nije casus belli, ali zajedno stvaraju nešto novo i opasno. Vladimir Putin protiv NATO-a vodi kampanju u sivoj zoni: jeftin, poreciv i odmjeren pokušaj da se uznemiri Evropa, pažljivo ispod praga otvorenog sukoba. "Nismo u ratu", rekao je ove sedmice njemački kancelar, Fiedrih Merc. "Ali više nismo ni u miru".
Šteta...
Foto: EU u BiH
Kolumna šefa Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u BiH Luigija Sorece
Nakon godinu i po diskusija, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine uspjelo je dostaviti Evropskoj komisiji finaliziranu Reformsku agendu. Time se otvaraju vrata za povlačenje značajnih investicija u okviru Plana rasta. Međutim, ovo nije kraj procesa, već tek njegov početak.
U svom prošlosedmičnom obraćanju Parlamentarnoj skupštini BiH, EU komesarka za proširenje Marta Kos naglasila je da EU nudi milijardu eura ulaganja u putnu infrastrukturu ove zemlje, jeftinije energente i bolji i brži internet. Jasno je istakla svoju želju da se iznos u cijelosti utroši u korist građana...
