Umjesto brzih i površnih rješenja, potrebno je sistemsko i promišljeno jačanje sigurnosti novinara kroz zakonodavne izmjene i javne politike.
Piše: Lejla Turčilo
Učestalost prijetnji i napada (uključujući cyber nasilje i fizičke napade) na novinare i novinarke u Bosni i Hercegovini, kao i nepostojanje adekvatnog odgovora na rastuće nezadovoljstvo profesionalne medijske zajednice neodgovarajućom reakcijom države u slučajevima napada, na izvjestan su način ubrzali traženje institucionalnog rješenja. Nimalo nije iznenađujuće da se i u tom traženju rješenja, kao i u mnogim slučajevima ranije, uglavnom traži instant odgovor i uglavnom pojavljuju brojni (relevantni i irelevantni) akteri sa različitim (počesto i nepromišljenim ili nedovoljno promišljenim)...
Mural u Rijeci, foto: Prometej
Smatram da je ljutnji učinjena nepravda jer se radi o emociji koja je najviše osporavana i kažnjavana – pogotovo kad su u pitanju žene – a koja je neophodna za opstanak i ključna za mentalno zdravlje.
Piše: Emina Žuna
Ljutnja nije na dobrom glasu. Nije poželjno biti ljut, a još manje ljuta. Najbolje je biti „nasmijana i pozitivna“, a ako to već ne ide, onda radije i zabrinuta i tužna nego ljuta. Jer ljutnja nekako ne ide uz ulogu žene koja je ta koja smiruje druge, žrtvuje se i prilagođava. Žene su uglavnom one koje se...
Foto: Mašina
Nova kampanja studenata „LJubav je otpor“, otpočela je ovih dana, baš negde na četvrt veka od Petog oktobra, u kome je tadašnji „Otpor“ imao ključnu ulogu. Novi diktator, novi otpor, ali u suštini isti onaj od pre, koji se ljubavlju, humorom i osmesima borio protiv mržnje – glavnog elementa Miloševićeve vlasti.
Piše: Marko Vidojković
Može se reći da je režim Aleksandra Vučića sustigao Miloševićev u vladanju putem mržnje. Mržnja izbija kroz sve pore našeg društva, a cedi je, na svoja medna usta, upravo šef svih mrzitelja, predsednik Srbije. On mržnjom napaja svoje horde, mržnja kulja iz njegovih medija, iz usta...
NATO vježba
NATO se mora oduprijeti naporima Rusije da ga podrije iznutra
Dronovi nad Poljskom; MiG-ovi koji prelaze estonski vazdušni prostor; telekomunikacioni kablovi oštećeni duboko ispod Baltičkog mora; aerodromi paralizovani kibernetičkim napadima i kvadkopterima; tajanstvene eksplozije i atentati; rojevi botova koji pumpaju propagandu da bi poremetili izbore: ništa od ovoga pojedinačno nije casus belli, ali zajedno stvaraju nešto novo i opasno. Vladimir Putin protiv NATO-a vodi kampanju u sivoj zoni: jeftin, poreciv i odmjeren pokušaj da se uznemiri Evropa, pažljivo ispod praga otvorenog sukoba. "Nismo u ratu", rekao je ove sedmice njemački kancelar, Fiedrih Merc. "Ali više nismo ni u miru".
Šteta...
Foto: EU u BiH
Kolumna šefa Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u BiH Luigija Sorece
Nakon godinu i po diskusija, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine uspjelo je dostaviti Evropskoj komisiji finaliziranu Reformsku agendu. Time se otvaraju vrata za povlačenje značajnih investicija u okviru Plana rasta. Međutim, ovo nije kraj procesa, već tek njegov početak.
U svom prošlosedmičnom obraćanju Parlamentarnoj skupštini BiH, EU komesarka za proširenje Marta Kos naglasila je da EU nudi milijardu eura ulaganja u putnu infrastrukturu ove zemlje, jeftinije energente i bolji i brži internet. Jasno je istakla svoju želju da se iznos u cijelosti utroši u korist građana...
Foto: UNHCR
Rat u Sudanu odnio je stotine hiljada života i prisilio 12 miliona ljudi da napuste svoje domove. Gotovo 25 miliona ljudi danas pati od akutne gladi, upozorava Svjetski program za hranu, što ovu krizu svrstava među najteže humanitarne katastrofe koje je svijet ikada vidio. Ovaj sukob nije samo tragedija ljudske patnje, nego i „rat vizija“ između Sudanskih oružanih snaga (SAF) i Snaga za brzu podršku (RSF) — koje su nedavno formirale novu „paralelnu vladu“ s ciljem političkog suprotstavljanja SAF-u i dodatnog produbljivanja podjela u zemlji.
Piše: Gelila Enbaye
Budući da su humanitarne krize, borba za vojnu moć i politička fragmentacija...
Ilustracija: ChatGPT/Oslobođenje
POLITIČKI ŽIVOT I SMRT: Pitanje je, zapravo, da li smo mi u stanju, nakon svih ovih godina, zamisliti da je moguće egzistirati u nekim drugačijim okvirima, u prilikama koje neće biti neprestano smjenjivanje crnog i još crnjeg
Piše: Đorđe Krajišnik
Nakon što smo mjesecima bili pod paljbom velikih promjena koje nam kucaju na vrata, evo samo što nisu došle, čim se riješimo onih koji nas ometaju u razvoju naše državnosti i prosperiteta, upali smo, kako to obično biva, u razdoblje političke depresije i regresije iz koje se ne nazire bilo kakav razuman izlaz.
Zamor materijala s kojim se na dnevnom nivou...
Novi Sad, foto: Vedran Bukarica
Pre nedelju dana na zloglasnom propagandnom mediju, kome bi zasigurno i Gebels pozavideo na usavršenosti i umeću plasiranja laži i izlivanja najogavnije mržnje u etar, Siniša Vučinić, član Glavnog odbora Vuč(ev)ićeve Srpske napredne stranke, dao je jednu od najmonstruoznijih i najbeščasnijih izjava.
Piše: Strahinja Stepanov
Kratki roman G. G. Markesa Hronika najavljene smrti (1981) ima u svojoj pripovednoj osnovi tragičnu ironiju: čitava mala gradska zajednica zna da će se ubistvo Santjaga Nasara uskoro dogoditi, zna se i ko će to ubistvo počiniti, ali niko ne čini ništa da takav razvoj događaja spreči. Tačnije, i oni koji nešto...
Foto: Unsplash
Adam Smith imao je jednu elegantnu ideju kada je govorio o pravoj teškoći s kojom se ljudi suočavaju ako žele biti pametni, učinkoviti i moralni. U djelu Bogatstvo naroda (1776.) tvrdio je da pekar peče kruh ne iz dobrohotnosti već iz vlastitog interesa. Nema sumnje da javna korist može nastati kada ljudi teže onome što im najlakše dođe: vlastitom interesu.
Piše: Dirk Philipsen
Ipak, logika privatnog interesa, ideja da bismo jednostavno trebali „pustiti tržište da se pobrine za to“ ima ozbiljna ograničenja. Posebno je to slučaj u Sjedinjenim Državama, gdje je nedostatak učinkovite zdravstvene i socijalne politike kao odgovor na izbijanje bolesti koronavirusa...
Pravilnike koji određuju sudbine djece s teškoćama i onih koji im pružaju podršku ne bi smjeli pisati birokrati zatvoreni u kancelarijama, koji gotovo jedni drugima sjede na glavama, već tim stručnjaka koji razumiju stvarne potrebe prakse: psiholozi, pedagoginje, rehabilitatori, nastavnice, ali i roditelji.
Piše: Amna Dervišagić
Kada govorimo o inkluzivnom obrazovanju, mislimo, prije svega, na sistem obrazovnih usluga koji se zasniva na principu osiguranja osnovnog prava djece na obrazovanje i prava na školovanje u mjestu prebivališta, što uključuje i obrazovanje u općeobrazovnoj ustanovi.
Djeca sa posebnim psihofizičkim razvojnim poteškoćama imaju određena prava, uključujući i pravo na kvalitetno obrazovanje, kao i ostala djeca.
Šanse...
