Napisati danas nešto sasvim suprotno tome, bez vidljivog razloga, zove se revizionizam. Razmislite zašto. Bojim se da odgovor leži u, kod Pakovica i drugih neokomunista, omraženom odnosu cost-benefit. Lako je odapeti strelu u metu koja je još u Titovo vreme stavljena na leđa Latinke Perović. To mu dođe taj „cost“, odnosno lako je i jeftino. A „benefit“ u čaršiji ne može da omane.
Fond UN-a za stanovništvo 1. prosinca objavio je izvještaj "Stanje svjetskog stanovništva" za 2016. godinu. U izvještaju je pažnja usmjerena na dobrobit 10-godišnjih djevojčica, kao pokazatelja razvojnog uspjeha odnosno neuspjeha. Izbor ovakvog pokazatelja nije slučajan: djevojčice predstavljaju jedno od 12 kritičnih područja zabrinutosti u Pekinškoj deklaraciji i Platformi za djelovanje iz 1995. godine, kao i UN-ovoj inicijativi Ciljevi održivog razvoja (COR), kao i novom Razvojnom planu 2030.
Postoji čitav niz navodno neprijepornih postavki o funkcioniranju svjetske ekonomije na koje nalijećemo svakodnevno listajući ili skrolajući, domaće ili strane medije.
Kanadski vojnik, bivši pripadnik francuske Legije stranaca, plaćeni ubojica krupnog kapitala, revizionist povijesti, ljubitelj ustaštva i ostalih zločinačkih i poraženih fašističkih snaga, general i saborski zastupnik Željko Glasnović pozvao je prije par dana svoje pristaše na fizički obračun sa progresivnim snagama iz Radničke fronte riječima “Ne dozvolimo tim crvenim banditima napadati mirne i nedužne ljude.“
Većina ljudi se tijekom života sigurno našla bar jednom u sljedećoj situaciji; nakon proživljenog gubitka, traume ili neke emocionalno neugodne situacije, prijatelj ih u dobroj namjeri potapša po ramenu i pokuša utješiti poznatom izrekom: „Što te ne ubije, to te ojača.“ Kimnuli su glavom. Ili zakolutali očima. Je li Nietzsche bio u pravu?
Na Pariškoj konferenciji UN-a o klimatskim promjenama održanoj 2015. godine, jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za probleme klimatskih promjena i zaštite okoliša bila je poznata primatologinja dr. Jane Goodall. U jednom od svojih intervjua izjavila je da je došla u Pariz na UN-ovu klimatsku konferenciju da bi spasila kišne šume od propadanja i intenzivne eksploatacije.
Borut Pahor nedavno se prilikom posjete Egiptu slikao kao da pozira za naslovnicu nekog petparačkog ljubavnog romana. U svojoj privremenoj rezidenciji glavu je, s neopisivo tužnim izrazom lica, naslonio na ogradu stepeništa, netko ga je u tom trenutku fotografirao, a Pahor je to odmah stavio na Facebook uz opasku – „domotožje v Kairu“. Pahorova poza kojom je želio iskazati neizmjernu nostalgiju prema Sloveniji nazvana je „boruting“. Na društvenim mrežama Pahor se zna pohvaliti i svojom novom tetovažom, a na Božić sa školskom djecom peče kolače.
Sam sistem vrednovanja je potpuno umjetan. Nastavnici se ne rangiraju prema svojoj sposobnosti da pomognu djeci ostvariti njihove potencijale i istraže njihove kreativne interese. Te stvari ne podliježu testovima, kazao je poznati američki lingvista i filozof Noam Chomsky, koji je kritikovao sistem obrazovanja u svijetu.
Čovečanstvo i čovečnost su u krizi – jedini izlaz iz krize je solidarnost među ljudima. Prva velika prepreka na putu izlaska iz procesa uzajamnog otuđenja je odsustvo dijaloga: tišina, samootuđenje, distanca, nezainteresovanost, nemar, ravnodušnost. Namesto dvojstva ljubavi i mržnje, dijalektiku povlačenja granica treba ispitati iz perspektive trijade ljubavi, mržnje i ravnodušnosti ili nemara.
