Pojava govora i jezika kod ljudi se dugo činila čudesnom. Jezik nam je omogućio da akumuliramo znanje, izgradimo kulture, osvojimo planetu, i načinio je od nas životinju koja se naizgled izdvaja od drugih predstavnika životinjskog carstva.
Nezaobilazna tema bilo kojeg razgovora o izbjeglicama njihova je integracija u novo društvo. Zadaća je to nacionalnih država, kojima one pristupaju poprilično pasivno, birokratski i gotovo u potpunosti kompartmentalizirano, ne sagledavajući problem kao cjelinu.
Uvriježena mišljenja predstavljaju pojednostavljene koncepte kojima se svijet jednodimenzionalno i naizgled logično objašnjava. Jedno od takvih uvriježenih mišljenja koje se često pojavljuje u javnosti (bilo u direktnim razgovorima s ljudima ili po anonimnim komentarima na forumima) jest omjer nastavničkog rada i plaća. Dakle, prema tom i takvim mišljenjima, često se ističe formula kako nastavnici premalo rade, a imaju previsoku plaću. Štoviše, predlaže se smanjenje nastavničkih plaća kako bi se prema širiteljima uvriježenog mišljenja „uveo red“ odnosno ujednačio rad s primanjima.
Rat koji je posve izmijenio sliku svijeta, odnos snaga i prijetio uništiti čitavo čovječanstvo nije uključivao samo standardnu borbu - već i puno toga mističnog, pa i paranormalnog.
U organizaciji Međureligijskog vijeća u Bosni i Hercegovini juče je upriličen obilazak ratnih stratišta Bošnjaka, Srba, Hrvata i Židova. Cilj je bilo skretanje pažnje javnosti na neophodnost poštivanja svih žrtava, bez obzira na njihovu vjersku ili nacionalnu pripadnost.
U novoj knjizi Vladimira Unkovskog-Korice, „The Economic Struggle for Power in Tito’s Yugoslavia. From World War II to Non-Alignment“, profesor Srednjoeuropskih i istočnoeuropskih studija na Školi za društvene i političke znanosti Sveučilišta u Glasgowu, začetke raspada socijalističke Jugoslavije smješta puno ranije od većine autora, analizirajući društveno-ekonomsku zbilju tijekom prvih dvaju desetljeća nakon oslobođenja zemlje pri kraju Drugog svjetskog rata. Radi se o pokušaju dekonstrukcije obmanjujućih popularnih predodžbi zasnovanih na ahistorijskom tumačenju događaja i procesa relevantnih za ovaj period. U nastavku pročitajte kratki prikaz navedene knjige.
Iako se sve više naučnika i poljoprivrednika trudi da proizvodnju hrane i čiste vode prilagodi novonastalim vremenskim uslovima, osnovana je bojazan da će ova dva najvažnija životna resursa biti sve lošijeg kvaliteta. Pojedini poljoprivrednici su počeli, poput brokera, da diverzifikuju useve, u nadi da će im u slučaju ekstremnih vremenskih prilika, bar nešto opstati.
Lorka je u svojim djelima svojevremeno prikazivao ono što je vidio i osjećao, baš kako to danas radi Oliver Frljić. I dok sam gledajući protest u Splitu, razmišljao o mojim Franjevcima, Pikasu, Lorki i Frljiću, u jednom momentu sam u pozadini govorničke bine, na kojoj je neka “uvrijeđena” individua sotonizirla Frljića, na kamenim vratima crkve, ugledao uklesano “A.D. 1936”.
Više od 80.000 knjiga iz fundusa sastavljenog od 200.000 knjiga zajedničke biblioteke Fakulteta filozofije i sociologije Sveučilišta u Varšavi, Instituta za filozofiju i sociologiju Poljske akademije znanosti te Poljskog filozofskog društva bit će uklonjeno., piše portal lupiga.com.
Voda je najvažniji resurs, i ukoliko je pod privatnom kontrolom, to znači da glavni izvor života pojedinaca i zajednica kontroliše neka privatna korporacija čiji je jedini cilj maksimalizacija profita. Komodifikacija vode znači da je ona dostupna samo onima koji imaju sposobnost da plate. Siromašni i marginalizovani ostaju bez pristupa vodi, privatni vlasnici tako stiču moć nad biološkim opstankom velikog broja ljudi.
