Ako se pita visoke dužnosnike zapadnoeuropskih zemalja, osobito austrijske ili njemačke, izbjeglička kriza koju je obilježilo kretanja stotina tisuća ljudi “balkanskom rutom” 2015. i 2016. godine stvar je prošlosti.
Publikacija svojim čitateljima_cama nudi analizu sveobuhvatnih obrazaca civilnog društva u nedavnoj prošlosti i moguće buduće razvoje. Kroz 16 izvješća o državama ova publikacija daje dodatne uvide u civilno društvo pojedinih zemalja, kao i uvid u definirana područja i razvoj u cijeloj regiji.
Sve veći razdor na relaciji Amerika - Evropa (Njemačka) nosi najteže negativne potencijale po ionako uzdrmani svijet. Višedecenijski saveznici mogli bi postati protivnici, možda i neprijatelji?!
Za istorijsku osudu i ljudsko suočavanje sa zlom jesu i sva zlodjela koja su činjena i u ime samog "antifašizma", jer, bratci dragi i još draže mi sestrice, nije nikako ljudski sopstveno zlo braniti dešavanjem tuđega zla kojega smo mogli spriječiti daleko prije dešavanja Fortinbrasovih koračnica i sve sotonističke pomame koje su joj predhodile.
Poučeni susjednim primjerima o šteti po okoliš i društvo koju međunarodne rudarske kompanije ostavljaju iza sebe na Balkanu, lokalne zajednice u Makedoniji usprotivile su se otvaranju novih rudnika zlata i bakra. Šakom i kapom dodjeljivane koncesije u mandatu VMRO-DPMNE-a bile su jedna od okosnica privlačenja izravnih stranih ulaganja. Model je to kojeg općine međutim ne prihvaćaju.
Prema nekima, ovo znači da se u postmodernom svetu rasplinula svaka opozicija između lepog i ružnog. Ne bi čak bila reč ni o ponavljanju sa vešticama iz Magbeta, ,,lepo je ružno i ružno je lepo”. Te dve vrednosti bi se jednostavno pomešale gubeći svoja distinktivna obeležja.
Dok u Indiji traje rasprava o valjanosti zakona koji omogućuje muškarcima da raskinu brak kroz izgovaranje tri riječi, jedna žena ostavlja trag koristeći spomenutu praksu protiv supruga.
Mada aktuelni budžeti za pomoć najugroženijima širom sveta raspolažu sa rekordnih 28 milijardi dolara, ta suma nije dovoljna za saniranje tragedija koje se ubrzano gomilaju, ali i zbog neefikasnog trošenja namenskih sredstava. Osim birokratskih procedura, najnoviji izveštaji ukazuju da je „žarište“ problema i u samim humanitarnim organizacijama, koje se u borbi za svoje „finansijsko parče kolača“ ponašaju kao korporacije u sred tržišnog rata.
