Usud Mersada Berbera tako je očekivan, kad je Sarajevo u pitanju: njegova je umjetnost, izrasla u Sarajevu, možda je u nekom segmentu nadrasla taj grad, ali on sam nikada nije mogao nadrasti sebe iz Sarajeva. Sudbina je nešto drugo, ovo je kob.
Kako li je kad žamor utihne? Kako li je kad osvane 12.? Kad se slegne prašina iza automobilskih guma, kad se pogase svijetla u kućama. Kad čuješ cvrčka između dva nišana. Kad osvane prvi dan godine tišine.
Demonstracije služe da razotkriju snagu javnog mnjenja ili raspoloženja: teoretski, one su obraćanje upućeno demokratskoj svesti Države. Ali to podrazumeva svest koja najverovatnije ne postoji
Menstruacija u ljudima izaziva razna osećanja. Kroz vekove ova pojava uspela je da bude krivac za lepru, posebna moć žena, ali i povod za izopštavanje iz društva.
Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović je, nakon susreta s američkim predsjednikom Donaldom Trampom (Trump) u Varšavi, izjavila je kako je sa njim razgovarala i o Bosni i Hercegovini, „o potrebi da se ta zemlja politički i u svakom drugom pogledu emancipira“ uz njen naglasak na jednakopravnosti i konstitutivnosti hrvatskog naroda.
Naše doba ne cijeni više visoku učenost i obrazovanje. Njegovi kumiri su drugdje i zovu se varav sjaj, špekuliranje, blefiranje. Najpopularniji od naših medija, televizija, uspijeva u tom pogledu, na nekim kanalima, potjerati bezvrijednost do krajnjih granica tako da je čovjek prisiljen umuknuti, onako zatravljen ili ubijen u pojam.
Tuđman je, elem, smatrao kako ima puno moralno i zakonsko pravo da javno veliča fašističkoga diktatora, a da pritom – pod prijetnjom sudske kazne – nitko nema pravo blatiti „čast i ugled“ državnika uspoređujući ga s fašističkim diktatorom, jednako kao što Thompson i njegova pretorijanska garda iz Croatia Recordsa drže da raspjevani domoljub ima pravo na koncertima glorificirati ustaške zločince i pozivati na klanja Srba, ali ga nitko ne smije prokazivati kao propagatora ustaških koljača.
Teror patrijarhalne kulture provodi se nad svima. Takva kultura, međutim, primarno je i ponajviše usmjerena na žene pa je stoga važno iznova se vratiti feminističkim principima pravde i jednakosti
Milivoj Bešlin, istoričar, za 'Zašto?' objašnjava zbog čega Srbija, izuzev malog broja aktivista i političkih i javnih ličnosti, ne želi prihvatiti istinu da je u Srebrenici počinjen genocid, kako su to svojim presudama utvrdila dva suda Ujedinjenih nacija.