Usprkos protivljenju lokalne zajednice izgradnji prekobrojnih hidrocentrala na rijekama Bosne i Hercegovine te nizu optužbi za ekocide, broj predviđenih koncesija za ove tobože ekološke i energetski učinkovite projekte se ne smanjuje. Ovakvo ignoriranje mišljenja javnosti svjedoči krajnje pogrešnoj i neučinkovitoj ekološkoj politici u BiH: njezini socio-ekonomski aspekti potpuno su zagušeni interesima privatnih investitora.
Od osnutka takozvane Islamske Države prošlo je već više od desetljeća, no posljedice nastanka ove zločinačke tvorevine tvrđavi Europi postale su vidljive tek 2015. godine, kada je Viktor Orbán, ultrakonzervativni predsjednik mađarske vlade, zatvorio granice države za izbjeglice iz ratom pogođene Sirije, Iraka i Afganistana, kao i za migrante iz velikog broja azijskih i afričkih zemalja. Ni nakon dvije godine izbjeglicama se ne pružaju alternative mogućem utapljanju na Sredozemlju ili beskrajnom čamljenju u nekome od istočnoeuropskih detencijskih centara, izbjegličkih kampova itsl. Donosimo prijevod teksta u kojem Tajana Tadić, volonterka Are You Syrious?, sagledava trenutnu situaciju i utjecaj hrvatskog pravnog sustava na istu.
Jedan od stupova kvalitetne obiteljske politike je i sustavna briga za predškolsku djecu koja je u Hrvatskoj realizirana na način da je uz ostale osnivače poput privatnih vrtića i vjerskih zajednica spuštena na najniži nivo – odnosno na jedinice lokalne samouprave. Uz njih, Zakon o predškolskom odgoju predviđa i druge osnivače, no dominantno su to gradovi i općine. O važnosti te teme, govori i količina populističkih najava političara raznih političkih opcija o gradnji novih vrtića, rekonstrukciji i otvaranja odgojnih skupina, čime se u pravilu lokalna politika htjela dodvoriti najvećim apstinentima na izborima – generacijama koje imaju između 20 i 45 godina.
Oni kojima je u nedelju 6. avgusta nedostajao prenos F1 i žestoko nadmetanje Fetela, Hamiltona i Botasa, morali su se zadovoljiti senzacionalnom vešću da je u Venecueli “vojska ustala protiv diktatora”. Puč u toj zemlji nije neka izuzetna stvar, pa ipak niko ne voli te događaje čak i kada su na 8.984 kilometara razdaljine, koliko deli Beograd od Karakasa.
U mom slučaju, svako čitanje pripada samookrepljivanju: otuda onome što me rasterećuje od sebe, što mi dopušta šetanje kroz tuđe nauke i duše – što više ništa ne uzimam ozbiljno. Čitanje me okrepljuje upravo od moje ozbiljnosti.
Uprkos opiranju velikog dela javnosti, vlasti pripremaju legalizaciju proizvodnje i prometa genetski modifikovanih proizvoda. Dok bi od toga nesumnjivu korist imale velike kompanije koje posluju u toj oblasti, štetne ekološke i ekonomske posledice osetila bi većina građana.
Nedavno je njemačka vlada prihvatila zakon koji će izbrisati osude desecima tisuća Nijemaca koji su pod anti-gay zakonom, poznatim kao Paragraf 175, osuđeni zbog homoseksualnih činova. Riječ je o zakonu koji je donesen 1871. godine, kada je stvoren prvi moderni njemački zakonik.
Diskriminacija žena u novinarstvu tokom celog 19. veka i njihovo ograničavanje da pišu samo za „ženske strane“, pravdani su „argumentima“ da opasnosti novinarskog posla, koji uz to prate duvanski dim, potezanje iz pljoske i psovke, mogu samo da naštete ženskoj „urođenoj prefinjenosti“. Iako su pravi razlozi za ovakav odnos proisticali iz stava da žene nisu intelektualno sposobne za kvalitetno novinarstvo, pojedine novinarke su uspevale da dokažu – sasvim suprotno.
