Nedjelja, 22 Marta, 2026

Kategorija: Kolumne

Vladavina strahom ima za cilj vladavinu strahom!

Bosna i Hercegovina je idealno tržište političkih mahinacija i manipulacija u kojima gore navedena krilatica nalazi svoje čvrsto utočište! U stvari cijeli politički teatar je u nedostatku zdravog političkog miljea zasnovan na strahu!

Trumpov zid već postoji

Velik dio međunarodne javnosti dočekao je sa zgražanjem najave novog američkog predsjednika o izgradnji zida na granici s Meksikom. No umjesto velikog zaokreta u politici prema migracijama, Trumpovi istupi prije se mogu čitati kao zaoštravanje odavno postavljenog kursa, započetog još u Clintonovo vrijeme. Zidovi na granici postoje odavno, kao i nasilne prakse hvatanja i deportiranja meksičkih i drugih migranata

Slavo Kukić: Razvaljena država – ili, gdje države kao mačke nema, politički štakori kolo vode

U vikendu iza nas predsjedniku Srbije podnesen je još jedan raport – ovaj put od prvih ljudi RS-a. A on, prenesoše mediji, još jednom obeća pomoć sunarodnicima zapadno od Drine – općinama u RS-u prije svega, ali i dijelovima Federacije u kojima su Srbi u većini. Ne vjerujem, međutim, da je to sve – i da raport nije uključivao i najaktualnije procese u samoj BiH, pa i planove šta i kako dalje. Takav sud se, uostalom, iako u javnosti o tome akteri beogradskog privođenja ne prozboriše ni jednu, dade iščitati i iz podteksta onoga što je rečeno – ponovnog tamburanja o Deklaraciji o zaštiti i očuvanju srpskog naroda, ali i najave zajedničke sjednice dviju vlada, srbijanske i Vlade RS, pred kraj godine.

Julie Bindel: Šta bi Andrea Dworkin, feministkinja koju sam poznavala, mogla da nauči mlade žene

Ali, za mene, njen najfiniji i najradikalniji rad je bila knjiga kojuje Andrea napisala kada je imala svega 27 godina, „Mržnja prema ženi“ (1974.).Prvi red glasi: „Ova knjiga je akcija, političko delovanje u kome je cilj revolucija“. U „Mržnji prema ženi“, Andrea opisuje i teoretiše sve načine muškog zlostavljanja i ugnjetavanja žena i devojaka.

Ima li života na Marksu?

"Kapital" je malo ko uopšte pročitao ili pak razumeo. Ništa neobično, u pitanju jeste neprobojan i gigantski tekst prenapučen ekonomskim formulama i analizama. Ali, vredi pokušati, jer tada se vremenom otkriva i Marks pesnik, koliko i Marks borac ili fajter

Izvoz prljave tehnologije na Balkan

Proteklih dana regiju je iznenadila vest iz Nemačke (u kojoj se uvode strožija ekološka pravila za automobile) da će dobar deo vozila koja trenutno tamo saobraćaju biti uklonjen sa puteva. Veliki broj njih trebalo bi da završi u zemljama sa manje strogim ekološkim kriterijumima, poput onih balkanskih. Iako je ceo “skandal” daleko od razrešenja, ideja uvoza stare tehnologije u region već je skupila brojne i kritičare i podržavaoce.

Kako je ljevičarska lažna teorija potopila Houston

Prilično veliki broj teksaških političara ne bavi se klimatskim promjenama, ali se klimatske promjene bave njima, napisao je u prosincu 2014. godine američki ekonomski novinar Jeff Spross na portalu Think Progress. Analizirajući kako se posljedice klimatskih promjena sve snažnije osjećaju, Spross je upozorio kako se zalihe vode u Teksasu nastavljaju smanjivati prijeteći razornim posljedicama za poljoprivredu i industriju.

Viktor Ivančić: Dijalog o puku

Ono što je po uobičajenim kriterijima bezočna laž, Hrvatima je historija. Malo je naroda koji su upornošću i trudom uspjeli odnjegovati tako izraženi antagonizam između pamćenja i istine

Kemal Kurspahić: Lekcije iz evropejstva

Ni najmanje ne iznenađuju ogorčena reagovanja u bosanskohercegovačkoj javnosti na izjave iz bližeg i daljeg evropskog susjedstva – od predsjednice Hrvatske, austrijskog ministra inostranih poslova i predsjednika Češke – o Bosni i Hercegovini kao mogućem izvoru islamske terorističke opasnosti u Evropi.

Umberto Eko i njegova antibiblioteka ili zašto su nepročitane knjige vrednije za naše živote od pročitanih

„Zbog našeg znanja – stvari u koje smo sigurni – svet se kreće u pogrešnom smeru i sprečava nas da razumemo i učimo“, napisao je Linkoln Stefens u svom eseju 1925. godine.  Istina sa kojom smo se upoznali još u Platonovoj alegoriji o pećini jeste da „većina ljudi ne samo da se oseća ušuškano u svom neznanju, već su i neprijateljski raspoloženi prema svima koji to žele da istaknu“.