Foto: X
Još jedan pseudoargument je povezivanje krajiške kulture sa srpskim nacionalizmom. Za tu tvrdnju omiljeni primjer srpskih građanista je Baja Mali Knindža koji često gostuje u Novom Sadu i Beogradu. Iako su njegove pjesme ekstremno šovinističke, što niko ne negira, teško ga se može smatrati uvoznim proizvodom. Baja Mali Knindža je isključivo proizvod države Srbije i njenih struktura devedesetih.
Piše: Sandro Hergić
Novi val protesta protiv Aleksandra Vučića podstaknut stravičnom nesrećom u Novom Sadu ne jenjava i s pravom se može reći da dobija konture šire narodne pobune u kojoj su uključeni vrlo različiti segmenti srpskog društva, od onog nominalno lijevog,...
Foto:IBU
U stalnoj trci za novim vijestima ignoriše se njihov kvalitet i značaj
Piše: Srđan Puhalo
Riječ godine po izboru Oksfordskog rječnika za 2024. je „brain rot“, što u slobodnom prevodu označava propadanje mentalnog stanja uslijed prekomjernog konzumiranja sadržaja niskog kvaliteta, posebno na društvenim mrežama.
Kako to izgleda u praksi?
Na portalu Alternativne televizije 2. decembra u 10 sati i 25 minuta treća vijest po čitanosti je bila „Đoković kod frizera u Kataru pustio popularnu pjesmu – nastala ludnica”.
Na portalu Nezavisnih novina u 10 sati i 27 minuta osma vijest po čitanosti je bila “Pjevač iz Srbije sa šest žena ima šestoro djece, šokirao...
Foto: Prometej.ba
Ovaj strah može se smatrati kako dijelom straha od nepoznatog tako i straha od bolesti. Veoma je rasprostranjen i možda intimno blizak mnogima od nas, a često se susreće u psihoterapijskoj praksi
Ljudi se najviše plaše smrti, tvrde istraživanja. Smrt i nepoznato koje ona sa sobom nosi predstavljaju ultimativni strah, nešto što nam svima predstoji, a o čemu ne znamo ništa. Iza njega slijede strah od nepoznatog, visine, javnog nastupa i bolesti. Straha od ludila na ljestvici najvećih strahova nema, ali on se može smatrati kako dijelom straha od nepoznatog tako i straha od bolesti. Jer radi se o...
Foto: Snežana Mitrović/X
U BiH državni zakon, kao ni krivični zakoni entiteta, ne tretiraju femicid kao posebno krivično djelo, nego su ova krivična djela obuhvaćena zakonskim odredbama koje se odnose na ubistva, kao i onima gdje se navodi da je djelo iz mržnje i ono koje je počinjeno zbog „rodnog identiteta“
Piše: Almir Panjeta
Na istoj strani na kojoj Agencija za ravnopravnost spolova BiH zvanično najavljuje obilježavanje međunarodne kampanje „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“ u našoj zemlji može se vidjeti i link na saopštenje ove agencije „povodom sve učestalije pojave seksizma, mizoginije i stereotipa na osnovu spola u javnom diskursu“.
„Pozivamo...
Foto: Direkt
Ako vam se čini da ste sve ovo već videli- ne čini vam se. Zato se i nismo uzbudili kada su prošle nedelje najavili nuklearni sukob i kraj sveta. Šta je jedna atomska spram armije naših parazita? Toliko smo oguglali da nam se brz kraj ne čini strašnim. Dođe više kao oslobođenje od muka.
Piše: Milanka Kovačević
Mada je vek prošao, nismo se mnogo promenili, ako krenemo od Domanovića, na primer. Kao danga nekada, i danas se svako poniženje ne samo opravdava, nego i sa radošću prima.
“I bilo je vreme da poskupi struja. Kao da je važno, malo ćemo da se stisnemo. Kod nas je i najjeftinija....
Foto: Grad Sarajevo
Jadan je i ponižavajući odnos prema bosanskohercegovačkim institucijama kulture i generalno prema svemu što u svom nazivu ima pridjev „bosanskohercegovački“, prema svemu što čuva i njeguje ono što se u najširem smislu može odrediti kao bosanskohercegovački identitet.
Piše: Asim Mujkić
Cijelo ljeto bespomoćno i sa stidom mogli smo svjedočiti tragediji Nacionalne biblioteke, kao što smo prije nekoliko godina svjedočili ruiniranju Zemaljskog muzeja. Bešćutno, i to od onih političkih snaga kojima su puna usta države, milenijumskog kontinuiteta, gledali smo kako se ove institucije bosanskohercegovačkog identiteta, naša duhovna, kulturna lična karta, šaltaju s jednog na drugi nivo vlasti, kako se vješto,...
Ilustracija
Tužna sam od nemoći. Često se suočavam sa situacijama u kojima ne mogu ništa da promijenim, nad kojim nemam kontrolu i to mi zaista stvara osjećaj bespomoćnosti. Ali to nije jedna emocija, to je splet reakcija koje imam na tugu. Tuga me preplavi, a to ne mogu prihvatiti pa imam unutrašnje borbe sa sobom. Onda se u meni javlja emocionalna ukočenost, zatim osjetim umor, iscrpljenost, gubitak energije i motivacije. Taj osjećaj me paralizuje. Ali, ne zaustavlja. Moram progovoriti o očitim stvarima, iskazati svoje mišljenje, pronaći istomišljenike/ce, naći ili kreirati prostor da se govori o situacijama koje nas dovode u...
Bertrand Rasel
Bertrand Rasel (1872 – 1970) jedan je od najznačajnijih svetskih mislilaca, njegovi radovi su istovremeno i lucidni i prosvetljujući. Postoji nešto gotovo proročko u načinu na koji spaja bezvremenost s pravovremenošću kontemplativnih ideja koje se tiču modernog života u prethodnom veku – od toga kako dokonost čini sreću mogućom do toga zašto je nauka ključ za demokratiju. Ali nigde nije genijalniji nego u knjizi „U šta verujem“ (What I Belive).
Objavljena je 1925. godine i predstavlja svojevrstan katalog nada – kontrastanovište Raselovom „Ikaru“, katalogu strahova, objavljenom godinu dana ranije. Knjiga istražuje čovekovo mesto u univerzumu i naše „mogućnosti u...
Žena u kavezu na slici se zove Zarema Musajeva. Ima 55 godina i pati od teškog oblika dijabetesa. Zarema je zajedno sa svojim mužem, nekadašnjim sudijom Vrhovnog suda Čečenije Sajdi Jangulbajevim, živela u gradu Nižnjem Novgorodu u centralnoj Rusiji.
Uveče 20. januara 2022. godine, na vrata porodice Jangulbajev došli su naoružani ljudi koji su se predstavili kao policajci iz Čečenije. Pokazali su nalog istražitelja MUP-a Čečenije za privođenje Sajdi Jangulbajeva i Zareme Musajeve radi informativnog razgovora povodom istrage za prevaru koja se vodi u Groznom. Na poziv porodice Jangulbajev, u stan su ubrzo stigli advokati, koji su Čečenima objasnili da...
