Theresa Kachindamoto (foto: Nafarroako Gobernua)
Rođena na području Malavija, gdje i danas politički djeluje, Theresa Kachindamoto je najpoznatija kao „terminatorica” dječjih brakova budući da ih je samo na području matične države raskinula tisuće.
Kachindamoto je viša poglavarica okruga Dedza (“Inoksi”) i jedna od 300 plemenskih vođa zemlje. Njezina je zadaća čuvanje tradicije, no uz pravo promjena ili ukidanja nekih kulturnih praksi poput dječjih brakova. Djevojčice u Malaviju u oko 50% slučajeva bivaju primorane prekinuti školovanje i stupiti u brak prije punoljetnosti. Kachindamoto takve brakove nastoji spriječiti i vratiti djevojčice na školovanje.
Theresa Kachindamoto je najmlađa od 12 djece iz tradicionalne vladajuće obitelji u okrugu Dedza. Provela je 27 godina radeći kao tajnica na Fakultetu okruga Zomba u južnom Malaviju. U tom je razdoblju sklopila brak i postala majkom petorice dječaka. Godine 2003. postavljena je na vodeću poziciju okruga, koji broji preko 900 000 žitelja.
„Kada sam tek došla ovamo vidjela sam mnogo djevojčica – oko 12, 13, 14 godina – koje imaju već dvoje djece,” izjavila je Kachindamoto. „Zato sam i postala ljuta, zato što su premlade da bi rađale. Zato sam rekla ne. Ovo je previše. Moram nešto poduzeti. Ako seoski vođe ovo dozvoljavaju, ne mogu dozvoliti da više obnašaju ovu dužnost,” objašnjava Theresa.
Kachindamoto je svoju borbu protiv dječjih brakova započela identificirajući djevojčice koje su u toj situaciji, a za pomoć se obratila lokalnoj ženskoj mreži Majčina grupa (The mother’s group) koja radi s djevojčicama koje su prekinule školovanje zbog braka ili trudnoće. Djevojke su identificirale doslovce odlaženjem od vrata do vrata.
Uzroci dječjih brakova često su tradicija i siromaštvo. Štoviše, mnoge obitelji prisiljavaju svoje kćeri na udaju zato što im ne mogu priuštiti osnovne stvari za život, te vjeruju kako će to njihov budući suprug moći.
Iz UN Women su također pružili veliku potporu Kachindamoto i njeznim naporima, te su definirali dječji brak kao narušavanje ženskih ljudskih prava i kao štetnu praksu za zdravlje, obrazovanje i integritet djece, s posebnom napomenom kako takve prakse često dovode djevojčice u rizik od nasilja.
Premda je napredak u Malaviju vidljiv, Kachindamoto još uvijek nastoji doprijeti do vođa pojedinih sela kako bi joj pomogli educirati i uvjeriti roditelje da njihova djeca trebaju obrazovanje, a ne rani brak.
„Promjene u stavovima i ponašanjima ne događaju se preko noći, naročito kada je riječ o muškim vođama i roditeljima koji ostvaruju korist od ugovorenih dječjih i prisilnih brakova. U ovom trenutku roditelji i dalje povlače djevojčice iz škola,” kazala je.
Kao velik pomak za Malavi je i amandman prema kojemu se minimalna dozvoljena dob za stupanje u brak podiže s 15 na 18 godina, što znači da Kachindamoto ima puno pravo direktno provoditi ovaj zakon primijeti li njegovo kršenje od strane roditelja ili seoskih vođa.
„Još je jedna važna stvar informirati i osvijestiti zajednicu, djevojčice i dječake vezano uz ovaj amandman, tako da znaju da je brak u dobi ispod 18 godina nezakonit,” dodaje.
Autorka: Karmen Došen – VoxFeminae