 pritisla je tipku - brišu se domaća pravila koja su štitila neutralnost interneta.){kind=link}
Protest protiv odluke ukidanja pravila koja su štitila neutralnost interneta u SAD
Američka Federalna komisija za komunikacije (FCC) pritisla je tipku – brišu se domaća pravila koja su štitila neutralnost interneta.
Autor: Alan Crosby, priredila Una Čilić
Komisija je prije četiri dana izglasala prestanak Naredbe o otvorenom internetu iz 2015. i donijela inicijativu “Povratak internet slobode”, šire viđenu kao odluku koja internet provajderima daje više moći da selektivno ograniče internet korištenje i favoriziraju određene tokove podataka.
U velikoj mjeri, ovo predstavlja internu borbu unutar Sjedinjenih Država oko izbora potrošača i toga na koji način će internet funkcionisati. No, ova odluka bi također mogla imati značajan uticaj i van američkih granica, naročito među onima koji imaju redovne interakcije sa američkim internet servisima, bez obzira da li su privatne ili poslovne.
Iako promjene vjerovatno neće doći preko noći, brojni kritičari naglašavaju da, na duge staze, internet korisnici širom svijeta možda neće ni znati koje proizvode ili usluge propuštaju zbog ukidanja internet neutralnosti u Americi.
Šta je neutralnost interneta?
Profesor sa Kolumbija univerziteta Tim Wu skovao je 2003. godine frazu “neutralnost interneta”, koja se bazira na principu da internet provajderi treba da, bez blokiranja konkurenata, jednako tretiraju sve podatke koje korisnici dobijaju.
U suštini, ova odluka je sprječavala provajdere da sami odaberu koje podatke će pustiti u većoj brzini, a koje stranice će da blokiraju ili ograniče.
Neutralnost interneta je 2015. godine, nakon opsežne javne debate koja je uključivala i industriju, postala zvanična politika – kroz regulatorna pravila Federalne komisije za komunikacije, koja tretiraju internet provajdere kao javni servis.
Internet slobode u svetu 2017. prema izveštaju Freedom House
Zašto je neutralnost interneta važna?
Neutralnost interneta je uvrštena u zakone u više od 40 zemalja svijeta, uključujući Sjedinjene Države i Evropsku uniju. No, nakon okova koji će biti stavljeni na provajdere koji su smješteni u SAD, jednakost u sajber prostoru bi mogla nestati.
Kompanije i pojedinci koji su spremni da plate više mogli bi dobiti slobodniju, bržu internet uslugu, koja bi mogla dovesti do dvije klase internet korisnika: bogate novcem i informacijama i druge koji će biti siromašni u oba slučaja.
“Kraj neutralnosti interneta u SAD-u bi moglo označiti početak kraja otvorenog interoperabilnog, slobodnog interneta”, naglašava Quinn McKew, zamjenica izvršnog direktora ARTICLE 19 u Ujedinjenom Kraljevstvu.
“Sada je pitanje – ne da li će, nego koliko će sloboda izražavanja na internetu biti narušena širom svijeta kao rezultat ove kratkovidne odluke da se obogate čvrsto pozicionirani tehnološki giganti, koji kontroliraju internet pristup u Sjedinjenim Državama”, navela je McKew.
Na primjer, ako bi kompanija sa Balkana, iz Rusije ili Centralne Azije razvila vlastiti servis za emitiranje videa, provajder bi mogao usporiti njihovo objavljivanje (jer taj isti provajder ima svoj konkurentski servis) ukoliko se kompanija ne složi da plati dodatne naknade kako bi njen proizvod bio pušten u brzi internet protok.
I očigledno, ne radi se samo o zabavi.
Iz Javne biblioteke za nauku (PLOS), američkog neprofitnog izdavača sa otvorenim pristupom, koji radi na napretku u nauci i medicini kroz transformaciju u istraživačkoj komunikaciji, daju za pravo provajderima da razvrstavaju promet na osnovu sadržaja. Upozoravaju, međutim, da će ovo otvoriti vrata korporativnoj i vladinoj cenzuri koja će uveliko spriječiti pristup naučnim informacijama širom svijeta.
“Ako želite promovisati bilo koju drugu kulturu u SAD-u i ako počnete da proizvodite dosta internet prometa kroz SAD pa biste koristili ove provajdere, onda bi vas oni mogli ograničiti“, navodi Dwayne Winseck, profesor na Charleton univerzitetu u Ottawi i direktor kanadskog Media Concentration Research projekta.
Ili kao što upozorava analitičar iz Centra za demokratiju i tehnologiju Andrew McDiarmid: “Mislim da je slučaj u tome da SAD ostaje model za internet politiku za ostatak svijeta. Ako je nema ovdje, manje je vjerovatno da će biti i u drugim mjestima”.
Uticaj na ljudska prava?
Kao i u mnogim drugim stvarima, Sjedinjene Države su viđene kao globalni lider kada je u pitanju internet. Zbog toga se brojni kritičari plaše da bi promjena američkih regulatornih sistema mogla ohrabriti i ostale da se prestanu boriti za potpuno slobodan internet.
Estelle Masse, analitičarka grupe koja se bavi digitalnim pravima “Access Now”, kaže da će ukidanje pravila neutralnosti interneta “učiniti SAD izuzetkom po pitanjima od velike važnosti za budućnost interneta – i kao generatora inovacija i kao platforme za ljudska prava, a sve na štetu korisnika”.
Neki od kritičara naglašavaju da bi narušavanje neutralnosti interneta u SAD, zemlji koja je svjetski lider, mogla spriječiti događaje kao što je bilo Arapsko proljeće, tokom kojeg su društveni mediji bili integralni dio pokreta koji je nastojao srušiti opresivne režime.
“Amerikanci nisu jedini kojima bi odluka da se ukinu pravila neutralnosti interneta mogla naškoditi”, rekao je povodom ove odluke izvršni direktor Centra za ljudska prava iz Irana Hadi Ghaemi.
Dodao je da bi ovakav potez ekonomski najnaprednije zemlje na svijetu mogao dati zeleno svjetlo represivnim državama poput Irana da nastave sa primjenjivanjem istih politika.
“Internet je najvrijednija inovacija 20. stoljeća i svi mi bismo se trebali boriti za to da ostane slobodan. Kao rodno mjesto interneta, Sjedinjene Države bi trebale biti glavni zagovarači neutralnosti interneta, a ne da prate autokrate”, izjavio je Ghaemi.
Da li će strane zemlje imati korist?
Jedan od argumenata za odbacivanje internet neutralnosti jeste da ometa investicije i inovacije koje su prijetile da naštete sposobnostima konstantnog rasta i razvoja interneta u korist korisnika.
Ova odluka bi mogla biti dobra za inovatore koji se nalaze van Sjedinjenih Država, ukoliko američki poduzetnici spoznaju da su u nepovoljnom položaju zbog toga što velike kompanije troše ogromne sume da bi dominirale brzim internet pristupom.
Jennifer Yeh, savjetnica u Free Press organizaciji iz Washingtona, koja zagovara otvoreni internet, navela je da, dok bi s jedne strane ova odluka mogla ograničiti snadbijevanje novim sadržajima i razvojem korisnika van Sjedinjenih Država, takođe bi mogla odbiti inovatore koji bi potražili “bolje prilike negdje drugdje”.
Imajući to u vidu, čini se da su neki spremni da ugrabe te prilike.
“Možda bi trebao da pozovem nove američke start-upe koji su se našli u nepovoljnom položaju, da dođu u EU kako bi imali jednake šanse”, objavila je na Twitteru komesarka Evropske unije za digitalnu agendu Neelie Kroes, tokom debate o okončanju neutralnosti interneta u Sjedinjenim Državama.