Više od 416 javnih nabavki koje su u toku u Bosni i Hercegovini u vrijeme pandemije korona virusom obavljeno je putem pregovaračkog postupka bez obavijesti. Još 175 nabavki je, prema podacima s Portala javnih nabavki, Agencije za javne nabavke Bosne i Hercegovine, već završeno.
Ova mogućnost koju je dozvolila Agencija za javne nabavke Bosne i Hercegovine kako bi se, u slučaju hitnosti, mogla nabaviti neophodna oprema i tako zaštititi zdravlje ljudi, zloupotrijebljena je, potvrdila je u svom saopštenju od 17. aprila Agencija.
Na ovaj način potpisivani su ugovori s kompanijama koje nabavljaju proizvode i usluge za kojima nije bilo nikakve hitne potrebe.
“Primijećeno je da neka ugovorna tijela, zloupotrebljavajući novonastalu situaciju, koriste pregovaračke postupke bez objave obavijesti o nabavi zbog razloga krajnje hitnosti i izuzeća od primjene Zakona zbog posebnih mjera sigurnosti za nabave koje se nikako ne mogu dovesti u izravnu svezu s mjerama neophodnim za sprečavanje širenja i ublažavanje posljedica korona virusa”, stoji u saopštenju Agencije.
Detaljnija pojašnjenja od direktora Agencije Đenana Salčina nismo uspjeli dobiti.
Glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić obratila se delegatima na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH 28. maja i kazala da je Tužilaštvo BiH radilo i radi na predmetima koji se odnose na javne nabavke i sve što je moglo ugroziti zdravlje i život ljudi u BiH za vrijeme epidemije i sada.
“Mi imamo otvorenih predmeta na kojima radimo, pratili smo i svu tu situaciju i evidentirali nastojeći da vidimo kako će se dalje situacija odvijati. Dakle, Tužilaštvo BiH je bilo posvećeno radu na predmetima koji se odnose na zdravlje i život ljudi, a posebno rigorozno prema onima koji su iskorištavali novac građana BiH”, kazala je Tadić.
„Idu tom tankom linijom i poštuju proceduru zakona, ali štimaju tehničke specifikacije, fingiraju transparentnost na način da bi to dobili samo oni povlašteni“, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Mervan Miraščija iz Fonda za otvoreno društvo, komentirajući potencijalne zloupotrebe u procesima javnih nabavki.
‘Srebrna malina’ i pregovarački postupak
Putem pregovaračkog postupka Federalna uprava civilne zaštite potpisala je i sporni ugovor s kompanijom „Srebrna malina“, koja se bavi proizvodnjom i preradom malina, o nabavci 100 respiratora iz Kine, vrijednih 5,2 miliona eura.
Zbog ove nabavke u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine vodi se istraga, koja je zasad rezultirala privođenjem premijera FBiH Fadila Novalića, suspendiranog direktora Federalne uprave civilne zaštite Fahrudina Solaka i direktora “Srebrene maline” Fikreta Hodžića, i to u svojstvu osumnjičenih za “krivična djela udruživanje radi činjenja krivičnog djela, pranje novca, krivotvorenje službene dokumentacije, zloupotrebu položaja i primanje dara i drugih oblika koristi”, kako je RSE rečeno iz Državne agencije za istrage i zaštitu.
Sve trojica su u četvrtak 28. maja saslušani u prostorijama Agencije nakon čega im je određen 24-satni pritvor. U petak popodne, 29. maja sve trojica su predati u nadležnosti Tužilaštva BiH. Sud BiH odlučit će o tome da li će im biti određen pritvor ili će biti pušteni da se brane sa slobode. Tužilaštvo BiH još uvijek nije podiglo optužnicu protiv osumnjičenih.
Respiratore je iz Kine nabavila Vlada Federacije BiH, odnosno Federalna uprava Civilne zaštite preko firme “FH Srebrena malina” u vrijednosti od 10,5 miliona maraka (5,25 miliona eura). Vještaci Tužilaštva utvrdili su kako respiratori ne odgovaraju upotrebi u bolnicama i jedinicama intenzivne njege, te da se zapravo radi o ventilatorima, a ne respiratorima.
“Od 13. marta stoji na sajtu Agencije, za one koji hoće malo da istraže, obavijest da će apsolutni prioritet da ima bilo šta prilikom uvoza u BiH što se veže za suzbijanje pandemije. I radili smo u tom duhu i radimo još uvijek”, poručio je Zolak novinarima nakon sjednice Odbora.
Koje su nepravilnosti uočene?
Monitoring postupaka, kaže Srđan Traljić pokazao je kako se po ubrzanim postupcima nabavljalo gorivo, hrana, te druge stvari koje su se mogle nabaviti i redovnim procedurama i ne mogu se dovesti u direktnu vezu sa pandemijom.
„Bilo je toga jako puno. Nijedna nije tako drastična kao respiratori koji su apsurd jer je bila velika cifra. Nalazili smo i javne nabavke do 100 hiljada, recimo u Srednjobosanskom kantonu nabavljaju kancelarijski materijal, a pozivaju se na to da su razlozi pandemija. Kazneno popravni zatvor u Banjaluci nabavio je gorivo po ubrzanoj proceduri pozivajući se na saopštenje Agencije za javne nabavke i pravdajući se da je to hitno zbog pandemije“, tek su neki od primjera koje navodi Traljić.
I dok Zakon precizira da se na izuzeće i pregovarački postupak bez objave može pozvati u roku od nekoliko sati ili dan od ukazane potrebe, nabavke su se obavljale i mjesec dana kasnije. Eldin Karić, direktor antikorupcijske mreže Accoung i urednik online magazina “Žurnal”, potkrepljuje to i primjerom.
„Nedavno je Žurnal objavio priču o tome kako je Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske potrošio skoro 20 miliona eura, opet po osnovu člana 10 i izuzimanja iz Zakona. Od toga je samo jednoj kompaniji dato 17 miliona otprilike. Bez ikakve procedure javnih nabavki su ta sredstva utrošena, što je dovoljan razlog da Agencija za istrage i zaštitu (SIPA) i tužilaštva uđu i pokrenu procese protiv odgovornih“, smatra Karić.
Krivična prijava za pokretnu bolnicu u Republici Srpskoj
Još jedna od afera jeste i nabavka pokretne bolnice u Republici Srpskoj zbog koje je podneseno nekoliko krivičnih prijava, da bi u petak 29. maja štab za vanredne situacije Republike Srpske dao saglasnost entitetskom Institutu za javno zdravstvo za raskidanje ugovora za nabavku pokretne bolnice.
Ugovor se, prema riječima Zeljkovića, raskida jer dobavljač nije izvršio isporuku kompletne opreme za pokretnu bolnicu.
“Rok u ugovoru je bio 12 dana od dana njegovog potpisivanja. Neispunjenje ugovora vodi ka jednostranom raskidanju ugovora”, istakao je Zeljković.
Na nabavku pokretne bolnice sa površinom od 6 hiljada metara kvadratnih i sa 500 bolničkih kreveta reagovali su iz Transparency Internationala Bosne i Hercegovine izrazivši sumnju da se kupovina dogodila mimo Zakona o javnim nabavkama.
Takođe su ukazali na činjenicu da je bolnica nabavljena po hitnom postupku preko firme koja se ne bavi nabavkom medicinske opreme.
Prvi kontingent opreme za pokretnu bolnicu dopremljen je avionom na banjalučki aerodrom 3. aprila. Mobilna bolnica sa 500 kreveta, kazali su tada predstavnici vlasti u Republici Srpskoj, trebala je da ima prijemno odjeljenje, ordinaciju, apoteku, laboratoriju, opremu za njegu, opremu intenzivne njege, bolničku opremu, tuševe, wc module s kabinama, generator, električni distribucijski centar, set za distribuciju vode i kuhinju.
Od svega, skoro dva mjeseca kasnije i dalje su ostali samo šatori, postavljeni na livadi i u kojima ništa osim konstrukcije nema, kazao je za RSE Draško Stanivuković, poslanik Partije demokratskog progresa u Narodnoj skupštini Republike Srpske koji je podnio i krivičnu prijavu zbog sporne nabavke.
Stanivuković je prijavu Okružnom tužilaštvu u Banjaluci podnio protiv premijera Republike Srpske Radovana Viškovića i entitetskog ministra zdravstva Alena Šeranića, jer pokretna bolnica za pacijente oboljele od COVID -19 koja je trebala biti izgrađena nadomak Banjaluke, nikada nije dovršena, a plaćena je 2,2 miliona eura.
„Nabavljena je i netransparentno je rečeno koliko košta. Rekli su prvo 1,3 miliona eura, a onda je poskupilo na preko 2,1 milion, od čega je samo prijevoz poljske bolnice plaćen 250 hiljada eura“, pojašnjava Stanivuković za RSE.
„To je nesavjestan rad u službi. Ušli ste u nešto, nešto nabavili, a pri tom ništa nismo dobili“, navodi Stanivuković, dodavši da ga po pitanju krivične prijave za slučaj pokretne bolnice niko nije kontaktirao iz nadležnog tužilaštva.
O ove dvije afere, nabavci respiratora u Federaciji Bosne i Hercegovine i poljskoj bolnici u Republici Srpskoj detaljan izvještaj od Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine, zatražila je i novoformirana Privremena istražna komisija Predstavničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine.
Zahtjev je upućen na sjednici 26.maja. Tada su zatražene i „sve ostale izdate dozvole za interventne nabavke lijekova i medicinskih sredstva u periodu od 15. marta do danas sa pojedinačnim iznosima, nazivima.“
Visoka korupcija i slaba kaznena politika
Pandemija je pokazala da je na prvom mjestu vlastiti interes, ocjenjuje situaciju sa javnim nabavkama, Hasim Šabotić direktor Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK).
Javne nabavke su oduvijek stavljane pod lupu, govorilo se o netransparentnosti trošenja javnih sredstava i onda je, kaže Šabotić za RSE i kulminiralo. Vjetar u leđa dala im je, tvrdi, nekažnjivost.
„Praksa je pokazala da veliki ne odgovaraju za visoku korupciju i ako gledamo procesuiranu korupciju radi se o nekoj sitnoj korupciji. I tu imamo neke sporadične slučajeve. Kada imamo slučajeve visoke korupcije takvih presuda nemamo i to na neki način daje vjetar u leđa onima koji su bili u prilici da odrade neke nezakonitosti i da se obogate brzo i enormno i za to ne odgovaraju“, ocjenjuje Šabotić.
Već deceniju traje isti problem, kaže Mervan Miraščija iz Fonda otvoreno društvo i “tačno se zna ko dobija koje poslove”.
„Imamo sada isparcelisano tržište IT tehnologije i opreme. Tačno se zna u svakom kutu ove države ko će dobiti bilo koji tender za IT opremu. Identična situacija je s tržištem i održavanjem automobila, sa naftom i naftnim derivatima. Mi živimo to, ali sada se sve poduplalo“, uvjeren je on.
Sličnog je stava i Eldin Karić, koji napominje kako je situacija tokom pandemije otišla i korak dalje.
„Rijetko ste mogli da vidite da je u ovim slučajevima posao dobila firma čija je to djelatnost. Uglavnom je to firma koja je imala sporednu djelatnost i u dogovoru s ugovornim organima vidjeli dobru priliku da se na brz i jednostavan način obogate“, smatra Karić.
Iznoseći nalaze istraživanja koje je radio Fond sa predstavnicima malih i srednjih preduzeća koji su učestvovali na tenderima, Miraščija navodi kako učesnici smatraju da je osam od deset poslova namješteno.
Riječ je o istraživanju u kojem 88 posto malih i srednjih preduzeća smatra da je korupcija prisutna u postupcima javnih nabavki. Istraživanje je rađeno među 53 bh. kompanije koje su učestvovale kao ponuđači u procesima javnih nabavki, a rađeno je u periodu oktobar – novembar 2019. godine.
Rascjepkan zakonodavni okvir pogoduje malverzacijama, tvrdi on.
„Na nivou Bosne i Hercegovine i u Federaciji Bosne i Hercegovine ne postoji krivično djelo zloupotrebe u javnim nabavkama. U Republici Srpskoj i Brčko distriktu postoji i predviđaju dva krivična djela – zloupotreba u javnim nabavkama i posredovanje u dobijanju poslova u javnim nabavkama. Zaprijećena je kazna od tri do pet godina zatvora.
Mi godišnje imamo oko 200 hiljada postupaka javnih nabavki i radili smo istraživanje o procesuiranju u postupcima javnih nabavki. Poslali smo upite na 27 sudova u Republici Srpskoj i Brčko distriktu. Od juna 2017. godine do decembra 2019. godine, tri postupka su samo provedena. U sva tri je izrečena uslovna osuda“, kaže Miraščija.
Kakva je zvanična pravosudna statistika?
Potkrepljuju ovo i podaci Suda Bosne i Hercegovine, objavljeni u brošuri o procesuiranju slučajeva korupcije.
U toku 2019. godine dvadeset tužilaštava u Bosni i Hercegovini sa svih nivoa podigla su 225 optužnica za krivična djela korupcije.
Od 2004. do 2019. godine pred Sudom Bosne i Hercegovine izrečeno je 178 pravosnažnih presuda za krivična djela korupcije.
Njih 103 okončano je po sporazumu o priznanju krivnje, a 204 osobe osuđene su na ukupno 202 godine zatvora u periodu od 15 godina, ili manje od godinu dana zatvora po osuđenom.